ASTRONOMI su 2016. godine u orbiti oko nama najbliže zvijezde Proksime Centauri, koja je od Zemlje udaljena samo 4,2 svjetlosne godine, pronašli potencijalno nastanjiv planet Proksima b. A sada su uočili još jedan dodatan signal za koji vjeruju da pripada super-Zemlji koja kruži oko iste zvijezde, što cijeli taj planetarni sustav čini sve zanimljivijim.

Proksima Centauri je zvijezda najbliža našem Suncu, a koegzistira s binarnom zvijezdom u Alfa Centauri. Radi se o crvenom patuljku male mase, oko 8 puta manje od Sunčeve, a spada u patuljke M klase. Nalazi se u trojnom sustavu zvijezde Alfa Centauri, odnosno blizu blistave binarne zvijezde Alfa Centauri AB.

Nakon što su otkrili prvi planet oko Proksime Centauri, znanstvenici su pokušali vidjeti orbitira li oko te zvijezde još neko zanimljivo tijelo. Pomoću niza radioteleskopa ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) u Čileu pronašli su svjetlosne signale koji stižu iz tog smjera, a odgovaraju pojavi još jednog planeta, piše CNN.

Astronomi su proučili više od 17 godina prikupljenih podataka o radijalnim brzinama tog planetarnog sustava kako bi utvrdili pripada li signal planetu ili se radi o nečemu drugome. Otkrili su da je najvjerojatniji izvor tih signala super-Zemlja.

Najzastupljenija metoda otkrivanja planeta

Metoda detekcije radijalnom brzinom zahtijeva primjenjivanje znanja o Dopplerovom efektu i često je nazivamo "Dopplerovom spektroskopijom", piše Zvjezdarnica.  

Svaka zvijezda je građena od raznih vrsta plinova koji ostavljaju tamne linije u spektru boja jer ti plinovi upijaju valne duljine svjetlosti ondje gdje su ostavili tamnu liniju. Kada se izvor zračenja svjetlosti nama približava, bilježimo pomak tamnih linija prema ljubičastom dijelu spektra jer je ljubičasta kraće valne duljine, a kada se izvor udaljava, uočavamo pomak tamnih linja prema crvenom dijelu spektra jer je crvena duže valne prirode.

Metoda detekcije pomoću radijalne brzine je najzastupljenija metoda današnjice i pomoću nje je otkriven najveći broj planeta izvan Sunčeva sustava, dodaje Zvjezdarnica.

“Tko zna što ćemo još otkriti“

Znanstvenici za sada ne mogu isključiti da je signal posljedica aktivnosti magnetskog polja zvijezde, no javljao se u razdoblju od 1900 dana, što je jak pokazatelj da se ipak radi o planetu.

"Može nas iznenaditi čak i nama najbliži planetarni sustav", rekao je Fabio Del Sordo, autor studije i postdoktorand na odjelu fizike Sveučilišta Kreta.

"Proksima Centauri sadrži planetarni sustav koji je mnogo složeniji nego što smo pretpostavljali. Tko zna što ćemo još otkriti“, dodao je.

Novootkriveni planet: super-Zemlja

Novootkriveni planet Proksima c vjerojatno je super-Zemlja, odnosno planet veće mase od Zemlje, ali manje od Urana i Neptuna. Stručnjaci procjenjuju da on napravi krug oko svoje zvijezde svake 5,2 zemaljske godine.

Nalazi se izvan "snježne linije" sustava, što znači da se plinovi na toj udaljenosti od zvijezde smrzavaju. Ovo je zanimljiva informacija jer se super-Zemlje obično formiraju u blizini snježne linije, ali ne i izvan nje.

Proksima b, planet na kojem bi moglo biti života

Proksima b, prvi planet pronađen oko te zvijezde, šest je puta manji od svog susjeda i 30 puta bliži svojoj zvijezdi, što ga čini značajno toplijim. Taj je planet 1,3 puta veći od Zemlje i orbitira oko svoje zvijezde svaka 11,2 dana.

Nalazi se jako blizu Proksimi Centauri, bliži je toj zvijezdi nego što je Merkur Suncu. No budući da je Proksima Centauri mnogo hladnija i bljeđa od Sunca, Proksima b bi mogao imati temperaturu koja je pogodna za zadržavanje tekuće vode na površini.

Najveći problem za nastanak života na tom planetu su ultraljubičasto i rendgensko zračenje koje je 100 puta jače od onog na Zemlji jer je Proksima b izuzetno blizu svoje zvijezde. Da na tom planetu ima života, sigurno bi na njega utjecala takva količina zračenja, no za sada ne znamo kakve bi točno učinke mogao imati taj intenzitet zračenja na vanzemaljski život.

Istraživanje naziva A low-mass planet candidate orbiting Proxima Centauri at a distance of 1.5 AU objavljeno je jučer u znanstvenom časopisu Science Advances.