U PODMORJU otoka Molata zadarski i zagrebački arheolozi te ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB otkrili su ostatke antičkog brodoloma s teretom tegula iz 1. stoljeća, a prema riječima voditelja Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru Dine Tarasa, nalazište je netaknuto i neopljačkano.

Nalazi na 20 metara dubine u neposrednoj blizini otoka Molata i kao takvo vrlo je pristupačno za arheološko istraživanje. Prostire se na oko 75 četvornih metara, a pronađene su tegule i imbreks, odnosno antički crjepovi i kupe.

Brodolom sadrži nekoliko stotina tegula

"Brodolom je pronašao Damir Mlinarić još 2003. godine, prijavili su ga ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB potkraj 2017. godine. Prema njegovoj dojavi i informacijama 2005. godine tražili su ga djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali ga nisu uspjeli locirati", rekao je Taras za Hinu, dodavši da se prije dvije godine Mlinarić vratio s vanjskim suradnicima Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba iz ronilačkog kluba ZG SUB Zoranom Delibašićem i Dragutinom Šimatovićem te su uspješno locirali nalazište.

Brodolom sadrži nekoliko stotina tegula i pojedine primjerke imbreksa. Tegule su na dnu posložene okomito, "na nož", kako su i bile pakirane tijekom transporta. Riječ je o gotovo pravokutnoj hrpi dimenzija 12 x 6 metara. Točne dimenzije cijelog nalazišta bit će poznate nakon izrade 3D modela.

"Na nalazištu su primijećeni i fragmenti keramičkog posuđa (lonci, tanjuri) koji su možda pripadali brodskoj kuhinji i jedno grlo amfore. Prema preliminarnoj analizi poznatih keramičkih oblika, možemo pretpostaviti da je najvjerojatnije riječ o amfori tipa Dressel 6A koju datiramo u 1. stoljeće", otkriva Tras te dodaje da se sada mora napraviti desalinizacija fragmenata koje su izvadili iz mora koja će trajati dva, tri mjeseca.

Kada ulomci prođu postupak desalinizacije, provjerit će krije li se možda ispod inkrustacije kakav pečat koji bi pobliže datirao keramiku, a samim time i brodolom. Istodobno, započet će i pravna zaštita Konzervatorskog ureda Zadar i nalazište će se staviti pod preventivnu zaštitu.

"Svakako ćemo Ministarstvu kulture prijaviti program istraživanja brodoloma za sljedeću godinu, u koji ćemo ići zajedno s kolegama iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Tek će stručna analiza izvađena dva primjerka terra sigillata tanjura dati više podataka o datiranju brodoloma", smatra Taras.

U blizini Molata, na području Silbe i Premude, zadarski arheolozi već su otkrivali ostatke antičkih brodoloma. Budući da preliminarna analiza grla amfore vezane uz brodolom u podmorju Molata ukazuje na oblik koji se datira u 1 stoljeće, oba brodoloma su se vjerojatno dogodila u istome stoljeću.

Još jedan brodolom

"Puno bliže ovome nalazištu još je jedan vrlo sličan lokalitet. Radi se također o brodolomu s teretom tegula koji je poznat već dulje vrijeme, a Arheološki muzej Zadar ponovno ga je dokumentirao 2017. godine radi izrade 3D modela nalazišta, u uvali Paržine. Lokalitet je u plitkome moru, dimenzija je 12x14 metara, te pokazuje identičan način slaganja tegula kao i u nalazištu pokraj Molata", rekao je Taras dodavši da je zanimljiva blizina oba brodoloma kao i identičan teret koji sadržavaju.

"U svakom slučaju, više ćemo znati nakon inicijalnih istraživanja novog brodoloma za koje se nadamo da će početi sljedeće godine, što će zasigurno upotpuniti sliku o otoku Molatu u doba antike", zaključuje Taras.

U posljednjem stručnom uviđaju, koji je rezultirao otkrivanjem ostataka antičkog brodoloma kod otoka Molata, sudjelovali su Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, Barbara Peranić, viša konzervatorica Konzervatorskog odjela Zadar, Zoran Delibašić i Dragutin Šimatović, ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB i vanjski suradnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda) te djelatnici Pomorske policije iz Zadra. Ortomozaik nalazišta izradio je Pavle Dugonjić.