Umjetna inteligencija već mijenja svijet, ne nužno u pozitivnom smislu

Umjetna inteligencija već mijenja svijet, ne nužno u pozitivnom smislu
Foto: 123rf

DINAMIKA razvoja umjetne inteligencije jedan je od najzanimljivijih aspekata trenutačnog booma u podučavanju računala i robota kako da poimaju svijet oko sebe te obavljaju složene zadatke u fizičkom i virtualnom području. Koliko brzo ova industrija napreduje i u kojem smjeru, odražava se ne samo u razvoju proizvoda i istraživačkim dostignućima nego i u prognozama i zabrinutostima AI lidera, futurista, stručnjaka, ekonomista i zakonodavaca. Umjetna inteligencija će promijeniti svijet, ali otvorena su pitanja kako i kada, piše američki tehnološki portal The Verge.

Nedavno je skupina stručnjaka objavila nove spoznaje u pokušajima da se odgovori na prethodna pitanja. Među ostalima, u toj skupini našli su se članovi s Harvarda, MIT-a, Stanforda, neprofitne organizacije OpenAI te industrijskog konzorcija Partnership on AI. Njihova je zadaća bila izmjeriti napredak korištenjem konkretnih podataka i pokušati pronaći smisao u tom napretku u odnosu na krucijalne teme, primjerice, automatizaciju radnih zadataka i potragu za umjetnom općom inteligencijom, odnosno inteligencijom koja bi strojevima omogućila da u bilo kojem poslu zamijene ljude.

Napredak na nekim područjima fantastičan

U prvom takvom izvještaju, objavljenom prije godinu dana, stoji da su se investicije i rad na umjetnoj inteligenciji ubrzali do nezabilježene razine, da je napredak u nekim područjima, poput računalnih igara, fantastičan, ali i da je umjetna inteligencija i dalje daleko od opće inteligencije koja bi mogla rezultirati, primjerice, potpunom automatizacijom radnih zadataka. Izvještaj je bio manjkav u smislu globalne perspektive pa je njegovo drugo izdanje bilo usmjereno odgovoriti na ista pitanja, ali na temelju novih, podrobnijih podataka i iz međunarodne perspektive.

"Nema umjetne inteligencije bez globalne perspektive. Izvještaj iz 2017. bio je uglavnom usmjeren na sjevernoameričke aktivnosti. Ove godine počinjemo zatvarati taj globalni jaz. Svjesni smo da je pred nama dug put, koji uključuje suradnju i vanjsko sudjelovanje, kako bi naš izvještaj zaista bio sveobuhvatan", stoji u uvodu ovogodišnjeg izvještaja.

U duhu globalne analize, drugi izvještaj ili AI Index otkriva da je komercijalni i istraživački rad na umjetnoj inteligenciji, kao i financiranje, u ekspanziji gotovo po cijelom svijetu. Koncentracija aktivnosti posebice je jaka u Europi i Aziji, a Kina, Japan i Južna Koreja vodeće su zemlje po publikacijama, sveučilišnim prijavama i patentiranim aplikacijama. Europa je, doduše, vodeća kad su u pitanju AI publikacije, s 28 posto svih publikacija o umjetnoj inteligencije prošle godine, Kina je vrlo blizu s 25 posto, dok se 17 posto izdanja dogodilo u Sjevernoj Americi.

Strojno učenje i takozvano vjerojatnosno rasuđivanje najzastupljenija istraživačka kategorija

Što se tiče publiciranih AI aktivnosti, izvještaj pokazuje da je strojno učenje i takozvano vjerojatnosno rasuđivanje, odnosno vrsta spoznajne izvedbe koja omogućava umjetnoj inteligenciji da nadmudri ljudskog suparnika, daleko najzastupljenija istraživačka kategorija u publiciranim radovima. Slijede radovi na računalnoj viziji, temeljnoj subdisciplini umjetne inteligencije koja pomaže razvoju samovozećih automobila, proširene stvarnosti i prepoznavanja objekata te neuronskih mreža, ključnih za poboljšavanje i razvoj tih algoritama.

Trenutačno su manje važna područja poput prirodnog procesuiranja jezika kojim računala shvaćaju što ste izgovorili i adekvatno odgovaraju na izgovoreno te generalnog planiranja i donošenja odluka, što će se od robota očekivati kad jednog dana budu integralni dio naših svakodnevnih rutina.

Kina se posebice fokusirala na poljoprivrednu znanost, inženjering i tehnologiju

Izvještaj je posebno zanimljiv u smislu kako su istraživanja u navedenim kategorijama geografski raširena. Kina se posebice fokusirala na poljoprivrednu znanost, inženjering i tehnologiju, dok su se Europa i Sjeverna Amerika usredotočile više na humano područje, medicinske i zdravstvene studije. Europa je pritom sveobuhvatnija u svom pristupu istraživanjima. Interesantne su pojedinosti iz izvještaja vezane za istraživačke radove o umjetnoj inteligenciji u SAD-u koji nisu posebno opsežni, ali su važniji i dalekosežniji nego slični radovi u Kini i Europi. Vladine organizacije i istraživačke ustanove u Kini i Europi zaslužne su za više publikacija nego korporativni sektor, dok je u SAD-u obrnuto. S obzirom na investicije Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta, taj je trend sasvim razumljiv.

Što se tiče učinkovitosti izvedbe, umjetna inteligencija i dalje ubrzano raste, posebice u područjima poput računalne vizije. Mjerenjem referentnih performansi za poznatu bazu podataka ImageNet, koja se koristi za razvoj softvera za vizualno prepoznavanje objekata, otkrilo se da je za samo 18 mjeseci vrijeme potrebno za razvijanje modela za gotovo savršeno prepoznavanje vizuala palo sa 60 na otprilike četiri minute. U područjima kao što je segmentacija objekata, koja softveru omogućava da na fotografijama razlikuje objekt od pozadine, u tri godine zabilježena je 72 posto bolja preciznost.

Umjetna inteligencija bit će sve sofisticiranija

Kad su u pitanju strojno prevođenje i raščlanjivanje, što softveru omogućava razumijevanje sintaktičkih struktura i olakšava odgovaranje na pitanja, točnost i stručnost su sve rafiniraniji. No rezultati padaju kako algoritmi postaju bliži ljudskom razumijevanju jezika. U posebnoj ”humanoj sekciji” izvještaj bilježi iznenađujuće brz razvoj na području računalnih igara i medicinske dijagnostike. Googleova neuronska mreža DeepMind postigla je sjajne rezultate u klasičnoj pucačkoj igri Quake te protiv amaterskih i bivši profesionalnih igrača on-line igre Dota 2.

Svi su navedeni podaci dragocjeni u razumijevanju stanja u razvoju umjetne inteligencije i prognoze razvoja u budućnosti. Ipak, nije sasvim jasno što će biti s odgovorima na pitanja oko automatizacije i načina na koje se umjetna inteligencija može primijeniti na krivičnom pravu, zaštiti granica, vojnoj znanosti i drugim područjima u kojima performanse nisu zasad toliko važne koliko zakonodavna regulacija. Umjetna inteligencija bit će sve sofisticiranija, ali postoji i niz prepreka, kako tehnoloških tako i sigurnosnih, prije nego takav softver bude dovoljno pouzdan za uporabu u bolnicama, obrazovnom sustavu, aerodromima i policiji.

Korporacije i vladine organizacije, međutim, unatoč tome nastavljaju s implementacijom umjetne inteligencije u stvarnom svijetu. Ove je godine otkriveno kako Amazon prodaje vladinim policijskim agencijama svoj softver za prepoznavanje lica, dok se Google našao u nezavidnoj situaciji kad se saznalo da pomaže u razvoju računalne vizije za projekt Maven američkog ministarstva obrane, vezan za program bespilotnih letjelica.

Google tvrdi da će se povući iz projekta nakon isteka ugovora. Objavio je i niz etičkih načela vezanih za umjetnu inteligenciju, u kojima stoji i da se neće posvetiti razvoju sustava za nadzor naoružanja ili sudjelovati u bilo kojem projektu suprotnom općeprihvaćenim načelima međunarodnog prava i ljudskih prava. Međutim, jasno je da lideri Silicijske doline doživljavaju umjetnu inteligenciju kao svoju glavnu poslovnu priliku, posebice projekte i financijski profitabilne ugovore u razvoju naoružanja.

Kina bi nadzirala stanovnike

U drugim dijelovima svijeta umjetna inteligencija pomaže vladinim sustavima za nadzor koji prate građane u njihovom kretanju kroz društvo. Prema New York Timesu, Kina koristi milijune kamera i AI tehnologiju poput prepoznavanja lica kako bi stvorila najsveobuhvatniji svjetski sustav nadzora za svojih 1,4 milijardi stanovnika. Očekuje se da će se taj sustav integrirati u novi kineski društveni sustav koji boduje građane i raspoređuje u razne slojeve na temelju obrazovanja, financijskih mogućnosti i ostalih kriterija, a na temelju podataka prikupljenih svakodnevnom analizom ponašanja ljudi u on-line i stvarnom svijetu.

Ni automatizacija ni masovna nezaposlenost neće se, dakle, dogoditi u bliskoj budućnosti. Trenutačno je veći problem je li društvo spremno za tranziciju na manje stabilne i slabije plaćene poslove bez sigurnosti zdravstvenog osiguranja. Neće baš svi izgubiti posao u kratkom roku, nego će neki poslovi s vremenom nestati, a drugi će postati poluautomatizirani. Bit će i poslova u kojima će ljudska nazočnost uvijek biti neophodna. Sudbina zaposlenika ovisit će o okolnostima kod konkretnih poslodavaca, radnim zakonima i propisima te postojanju tranzicijskog sustava prema novim poslovima i industrijama. Primjerice, McKinsey Global Institute prošle je godine procijenio kako će do 2030. godine zbog automatizacije širom svijeta nestati 800 milijuna radnih mjesta. Istodobno, samo će šest posto svih postojećih radnih mjesta biti u potpunosti zamijenjeno strojevima i robotima. Upravo ta preobrazba ljudskih radnih mjesta prema poslovima koji će se obavljati uz pomoć umjetne inteligencije ključna je u izbjegavanju sveopće krize i nezaposlenosti.

Robotska automatizacija tržišta?

Dokument think tank skupine Center for Global Development, objavljen u srpnju prošle godine, ukazuje na moguće posljedice robotske automatizacije po globalno tržište rada. Istraživači smatraju da se ne radi dovoljno kako bi se društvo pripremilo za dolazak automatizacije te da trošimo previše vremena na raspravu o izvedivosti i etičnosti automatizacije u vrlo malom broju sektora. ”Pitanja profitabilnosti, radnog prava, sindikata i korporativno-društvenih očekivanja bit će podjednako važna kao i tehnička ograničenja u određivanju koja će radna mjesta biti automatizirana”, stoji u dokumentu.

Međutim, nije sve osuđeno na propast. Dio motivacije iza AI Indexa je postavljanje pravih pitanja i nastojanje da odgovorni ljudi, javnost i lideri AI industrije imaju sve potrebne informacije prilikom donošenja odluka. Možda je prerano za pouzdanu procjenu utjecaja umjetne inteligencije na društvo jer se radi o području koje se tek pojavilo, ali priprema čovječanstva na promjene koje će ona donijeti u svakodnevnom životu, radu te javnim sektorima poput zdravstva, obrazovanja i primjene zakona, možda je važnija nego samo istraživanje i razvoj proizvoda. Samo uz investicije u oba smjera možemo postići da razvoj tehnologije donese pozitivne promjene u svijetu oko nas, zaključuje The Verge.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara