Za WEF-ovo istraživanje pod nazivom ''The Global Competitiveness Report 2017-2018'' je ispitano doslovno tisuće ljudi iz svijeta biznisa sa svih strana planeta, ali se i temelji na podacima sakupljenima u istraživanjima provođenima proteklih deset godina.

 

To nažalost nije jedini primjer Hrvatske na začelju relevantnih europskih i globalnih lista u nizu područja važnih za uspješno funkcioniranje društva. Podsjetit ćemo na samo još nekoliko od brojnih drugih primjera.

 

Primjerice, prema istraživanju Eurobarometra iz ove godine, 94 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširena, a 58 posto ih smatra da se u posljednje tri godine povećala. Po percepciji korupcije najbolje stoji Danska, 75 posto ispitanika smatra da je korupcija rijetka u njihovoj zemlji, slijedi Finska, 74 posto, Švedska, 62 posto. S druge strane je Grčka, gdje 96 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, a slijede Španjolska, Cipar i Hrvatska s 94 posto. Istraživanje o percepciji korupcije provedeno je u listopadu prošle godine u 28 zemalja članica EU-a, s ukupno 28.080 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina.

Među najnekulturnijima smo u Europskoj uniji, zadnji po broju patenata

 

Prema istraživanju Europske komisije iz 2017. po imenu "Jeste li u posljednje vrijeme posjetili kulturnu ustanovu?" Hrvatska se nalazi na donjem dijelu ljestvice kada je riječ o tome koliko građani konzumiraju kulturne sadržaje. Naime, istraživanjem se nastojalo doznati koliki postotak građana pojedine zemlje Europske unije godišnje posjeti neku kulturnu ustanovu. Hrvati su jedan od najnekulturnijih naroda u Europskoj uniji s tek 19,2 posto građana koji su u godini dana posjetili neku kulturnu ustanovu, a gore od Hrvatske jedino su Bugarska sa 14,6 posto i Grčka sa 16,9 posto.

 

Prema podacima Eurostata, trećina stanovnika EU-a, njih 32,9 posto, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. U toj situaciji je 34,6 posto kućanstava s djecom i 31,3 posto kućanstava u kojima nema djece. Hrvatska je tu opet među najgorima, predzadnja sa 62,8 posto stanovnika koji si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora, dok je najgore u Rumunjskoj (66,6 posto stanovnika).

 

I hrvatska znanost je na začelju EU-a; primjerice, Hrvatska je u EU-u zadnja i po broju patenata. Imamo oko pet patenata na milijun stanovnika, Finska ima 350, dok je prosjek EU-a 110. Štoviše, naš broj patentnih prijava kontinuirano bilježi pad umjesto rasta.