HRVATSKA NA SVJETSKOM DNU Pametni ljudi radije idu raditi u Jemen nego kod nas

HRVATSKA NA SVJETSKOM DNU Pametni ljudi radije idu raditi u Jemen nego kod nas

Foto: Hina/Gulliver Getty/Pixsell, Hani Al-Ansi

PREMA podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Hrvatska je na začelju ljestvice 137 zemalja svijeta u kategorijama privlačenja i zadržavanja talenta u poslovnom svijetu. WEF-ovo istraživanje ukazuje na to da kompetentni i sposobni ljudi u Hrvatsku niti žele doći raditi niti u njoj ostati ako su tu rođeni i odrasli.
 
U kategoriji kapaciteta države da privuče talentirane radnike Hrvatska je na 135. mjestu od sveukupno 137, a iza nje su posve disfunkcionalne države koje su već godinama u nekoj vrsti krize. Malo bolje od Hrvatske stoje Moldavija (134. mjesto), pa onda redom Grčka, Srbija, Rumunjska, Slovačka i Jemen, u kojemu se godinama vodi građanski rat u kombinaciji s agresijom Saudijske Arabije, dok je sljedeći na listi Haiti, koji se još nije oporavio od katastrofičnog potresa.

Ponovimo, Hrvatska ima manje kapaciteta privući talentirane kadrove nego Jemen, u kojemu je ratno stanje, i Haiti, koji je i dalje u rasulu nakon potresa biblijskih razmjera.

Talente najuspješnije privlače i zadržavaju Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati
 
Ništa bolja nije situacija za Hrvatsku u kategoriji zadržavanja talentiranog kadra, te se na toj listi nalazimo na 131. mjestu od 137. Od Hrvatske su gore Rumunjska (132. mjesto), te redom Moldavija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Haiti i - na posljednjem mjestu - Venezuela. Ipak, ratom razoreni Jemen je opet bolji od Hrvatske, na 130. mjestu, a onda redom idu Ukrajina, Benin, Mongolija, Mađarska, Slovačka, Zimbabve itd.
 
Kada je pak riječ o najbolje plasiranim zemljama u ovim kategorijama, talente najuspješnije privlače i zadržavaju Švicarska na prvom mjestu i Ujedinjeni Arapski Emirati na drugom. U kategoriji privlačenja talentiranih kadrova na trećem mjestu je Velika Britanija, a slijede Singapur, SAD, Luksemburg i Katar. Kada je pak riječ o zadržavanju talentiranih kadrova, treći je SAD, četvrta Norveška, a onda slijede Singapur, Velika Britanija i Nizozemska.

Hrvatska je postala šampion u zauzimanju najgorih pozicija na europskim i svjetskim listama

Za WEF-ovo istraživanje pod nazivom ''The Global Competitiveness Report 2017-2018'' je ispitano doslovno tisuće ljudi iz svijeta biznisa sa svih strana planeta, ali se i temelji na podacima sakupljenima u istraživanjima provođenima proteklih deset godina.
 
To nažalost nije jedini primjer Hrvatske na začelju relevantnih europskih i globalnih lista u nizu područja važnih za uspješno funkcioniranje društva. Podsjetit ćemo na samo još nekoliko od brojnih drugih primjera.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Primjerice, prema istraživanju Eurobarometra iz ove godine, 94 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširena, a 58 posto ih smatra da se u posljednje tri godine povećala. Po percepciji korupcije najbolje stoji Danska, 75 posto ispitanika smatra da je korupcija rijetka u njihovoj zemlji, slijedi Finska, 74 posto, Švedska, 62 posto. S druge strane je Grčka, gdje 96 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, a slijede Španjolska, Cipar i Hrvatska s 94 posto. Istraživanje o percepciji korupcije provedeno je u listopadu prošle godine u 28 zemalja članica EU-a, s ukupno 28.080 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina.

Među najnekulturnijima smo u Europskoj uniji, zadnji po broju patenata
 
Prema istraživanju Europske komisije iz 2017. po imenu "Jeste li u posljednje vrijeme posjetili kulturnu ustanovu?" Hrvatska se nalazi na donjem dijelu ljestvice kada je riječ o tome koliko građani konzumiraju kulturne sadržaje. Naime, istraživanjem se nastojalo doznati koliki postotak građana pojedine zemlje Europske unije godišnje posjeti neku kulturnu ustanovu. Hrvati su jedan od najnekulturnijih naroda u Europskoj uniji s tek 19,2 posto građana koji su u godini dana posjetili neku kulturnu ustanovu, a gore od Hrvatske jedino su Bugarska sa 14,6 posto i Grčka sa 16,9 posto.
 
Prema podacima Eurostata, trećina stanovnika EU-a, njih 32,9 posto, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. U toj situaciji je 34,6 posto kućanstava s djecom i 31,3 posto kućanstava u kojima nema djece. Hrvatska je tu opet među najgorima, predzadnja sa 62,8 posto stanovnika koji si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora, dok je najgore u Rumunjskoj (66,6 posto stanovnika).
 
I hrvatska znanost je na začelju EU-a; primjerice, Hrvatska je u EU-u zadnja i po broju patenata. Imamo oko pet patenata na milijun stanovnika, Finska ima 350, dok je prosjek EU-a 110. Štoviše, naš broj patentnih prijava kontinuirano bilježi pad umjesto rasta.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara