Venecija radi golem "vremenski stroj" prevažan i za Hrvatsku

Venecija radi golem "vremenski stroj" prevažan i za Hrvatsku

Foto: Nature/YT

SKUPINA znanstvenika s više svjetskih sveučilišta i instituta u Veneciji je pokrenula projekt strojnog učenja nazvan Venecijanski vremenski stroj u sklopu kojeg će analizirati karte i rukopise iz tisućljetnog zlatnog doba Plutajućeg grada, piše portal uglednog znanstvenog časopisa Nature.

Ne treba posebno isticati koliki će značaj projekt imati za Hrvatsku čiji su brojni priobalni dijelovi stoljećima bili pod mletačkom vlasti.

Samo nekoliko metara od hordi turista koje preplavljuju trgove Venecije, unutar crkve Santa Maria Gloriosa dei Frari vlada potpuna tišina. Tim samostanom iz 14. stoljeća već dugo upravljaju državni arhivisti, a police s povijesnim zapisima duge su oko 80 kilometara. Skupina znanstvenika naoružanih visokotehnološkom opremom danas uklanja prašinu s njih.

Računalni znanstvenik Frédéric Kaplan, direktor Laboratorija digitalnih humanističkih znanosti na švicarskom Federalnom institutu za tehnologiju u Lausannei (EPFL), planira u dinamičnom digitalnom formatu zabilježiti preko tisuću godina građe iz povijesti Presvijetle Mletačke Republike.



Venecijanski vremenski stroj

Projekt pod nazivom Venecijski vremenski stroj obuhvatit će dokumente poput karata, monografija, rukopisa i notnih zapisa. Time će učenjaci dobiti pristup skrivenoj povijesti Venecije, a istraživači mogućnost online pretraživanja i stvaranja unakrsnih referenci zahvaljujući napretku u tehnologiji strojnog učenja.

Uspjeh projekta pokrenuo bi povezivanje sličnih vremeplova u povijesnim kulturnim i trgovačkim centrima Europe. Time bi se stekao uvid u povijesni razvoj društvenih mreža, trgovine i znanja na kontinentu. Prema Kaplanu, to će biti nalik na Google i Facebook minulih generacija.

Ovaj se projekt od dosadašnjih arhivističkih projekata razlikuje svojim razmjerima kao i upotrebom novih tehnologija: od naprednih skenera koji čitaju zatvorene knjige do prilagodljivih algoritama koji uče različite rukopise i pretvaraju ih u digitalni tekst.

Osim povjesničarima, projekt će koristiti i ostalim znanstvenicima, uključujući ekonomiste i epidemiologe. "Jako smo uzbuđeni zbog svih tih mogućnosti", kaže za Nature Lorraine Daston, direktorica Instituta Max Planck za povijest znanosti u Berlinu.



Presvijetla Republika


Venecija je savršen grad za ovakav eksperiment zbog bogatstva povijesne dokumentacije. Nju su u 5. stoljeću osnovali građani Rimskog Carstva u bijegu pred osvajačima sa sjevera. Njezine nepristupačne lagune pružile su im potrebnu zaštitu i stratešku prednost na Jadranu.

S vremenom je postala najvažnija trgovačka luka između zapadne Europe i Istoka. Bogatstvo i rast mletačkog carstva pogodovali su razvoju administrativnog sustava koji je bilježio goleme količine podataka o svojim građanima, trgovini i infrastrukturi.
 
Zapisi iz Venecije preživjeli su stoljeća nemira u ostatku Europe, a Venecija se razvila u stabilnu i mirnu republiku. U mnogim pogledima bila je model demokracije.

Mletačku Republiku ukinuo je Napoleon Bonaparte 1797. godine, a njena vlada proglašena je autokratskom i neprijateljem revolucije.

Frari je 1815. godine pretvoren u Državni arhiv Venecije, a onamo su preneseni svi mletački državni dokumenti. Osobito su vrijedna izvješća mletačkih veleposlanika u ostale dijelove Europe i Otomansko Carstvo.

"Mletački ambasadori bili su pronicljivi putnici, obučeni da uoče što se iskrcava u lukama ili kakva je osoba princ ili vladar", kaže Daston. "Njihova izvješća bila su puna glasina i intriga", dodaje.

Moderni povjesničari do sada nisu imali pristup većini arhivske dokumentacije, pisane uglavnom na latinskom ili venetskom dijalektu.



Rođenje karijere

Kaplan je karijeru posvetio primjeni umjetne inteligencije (AI) u društvenim znanostima, uglavnom lingvistici. Tu tehniku oduvijek želi primijeniti na izgradnju vremenskog stroja za putovanje po europskim gradovima.
 
Živo se sjeća prvog puta kada je zakoračio u više od 300 soba venecijskog arhiva. "Bio sam preplavljen dojmovima. Znao sam da to moramo učiniti kada sam vidio kako izgleda tisućljetni arhiv jer sam znao da je većina toga nedostupna", kaže Kaplan.

Kada je projekt službeno započeo 2012. godine, Kaplan je znao da će mu, uz njegovo poznavanje računalstva, na projektu trebati i povjesničari i arhivisti. Kao su-direktoricu zaposlio je povjesničarku Isabellu di Lenardo i venecijanske državne arhiviste. "Na to sam čekala cijeli svoj život", kaže Di Lenardo.

Interdisciplinarna suradnja brzo je dala rezultate. Primjerice, vrijedni mletački diplomatski zapisi često su bili šifrirani, a rječnik šifri iz 16. stoljeća otkriven je sasvim slučajno.

Skeniranje povijesti

Projekt digitalizacije pod pokroviteljstvom talijanskog Ministarstva kulturnog nasljeđa započeo je prije pokretanja Venecijanskog vremenskog stroja. 2006. godine izrađen je poseban veliki skener za skeniranje katastarskih karti talijanskih gradova, od kojih neke imaju nekoliko metara.

Novi projekt uvodi još razvijeniju tehnologiju. Ona uključuje robotsku ruku za okretanje stranica i rotirajuće skenere koji omogućuju istovremeno skeniranje nekoliko dokumenata. Ti skeneri na sat mogu proizvesti nekoliko tisuća prikaza visoke definicije, koji se zatim pohranjuju na servere u Veneciji i Lausannei, gdje se slike onda pretvaraju u digitalni tekst. Poseban problem predstavlja čitanje starih rukopisa. Standardni softver za prepoznavanje znakova ne prepoznaje slova rukopisa. Projekt READ (Recognition and Enrichment of Archival Documents) Europske unije razvija razna rješenja tog problema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kaplan u Veneciji za čitanje rukopisa primjenjuje strojno učenje. Strojno učenje oslanja se na algoritme koji prilagođavaju vlastita pravila i ponašanje na temelju primjera iz setova podataka. Algoritmi prepoznaju iste riječi i slova na temelju sličnosti.

EPFL sada razvija čitače na temelju tehnike računalne tomografije (CT), koji će omogućiti skeniranje čitavih knjiga. Skeniranje će time postati brže, a osjetljivi svesci sačuvat će se od oštećenja. Kaplan očekuje da će za razvoj takve tehnologije biti potrebno barem pet godina.

Društvene mreže

Venecijanski vremenski stroj već mijenja naše poimanje prošlosti. Prošlost u udžbenicima do sada se temeljila na životima poznatih ljudi jer se o njima najviše zna. Međutim, vremeplov će istraživačima dati uvid u život običnih ljudi, poput obrtnika, trgovaca i izaslanika, što će nam omogućiti potpunije poimanje povijesti.

Za projekt je posebno vrijedan Napoleonov pristup državnoj administraciji. Pomoću jedne od njegovih katastarskih karti, popisa stanovništva iz 18. stoljeća i slika tadašnjih slikara, tim koji radi na vremeplovu dizajnirao je animiranu turu starom Venecijom.

Tim radi i na dizajniranju drugih animacija Venecije kroz vrijeme, poput one o razvoju četvrti Rialto. Također gradi simulacije društvenih mreža između Mletaka i ostalih Europljana. Algoritmi povezuju ista imena koja nalaze u dokumentima u golemu povijesnu društvenu mrežu Venecije i cijele Europe.



Mjerne jedinice, bankarstvo, kuga...

Daston smatra da će izgradnja vremenskog stroja povjesničarima pružiti odgovor na mnoga neodgovorena pitanja. Lingvisti će pomoću njega moći pratiti razvoj jezika, a pružit će i uvid u putovanja znanstvenika i učenjaka po Europi. Sama Daston nada se istražiti epistemologiju mjernih jedinica.

"Pretraživanje po ključnim riječima kroz stoljeća pomoći će nam da razumijemo kako se razvila znanost mjerenja", kaže Daston.

Prema povjesničaru ekonomije Joanu Rosésu s Londonske škole za ekonomiju i političke znanosti, Venecijanski vremenski stroj "promijenit će naše razumijevanje funkcioniranja financijskih tržišta". Moderno bankarstvo rođeno je u Rialtu, jednoj od najstarijih venecijanskih četvrti.

Većina današnje ekonomske teorije nije utemeljena na konkretnim podacima. Moderni bankovni zapisi pritom nisu od velike pomoći jer su oni već obrađeni prema ekonomskoj teoriji određene institucije. Povijesni podaci pružaju mnogo čišće, neobrađene podatke.

Veliki financijski arhivi Europe još ne postoje u digitalnom obliku, što daje dodatnu vrijednost venecijanskom projektu. "Možete izvesti mnogo glupih zaključaka ako proučavate samo uspješne i poznate ljude, a samo o takvima puno toga znamo", kaže Rosés.

Epidemiolog Marcel Salathé s EPFL-a pomoću vremeplova istražuje širenje kuge, koja je u 17. stoljeću poharala Veneciju i odnijela jednu trećinu života. Iako epidemije kuge izbijaju još i danas, još uvijek se ne zna dovoljno o njezinu širenju.

Kaplan smatra da je Venecijanski vremenski stroj tek početak te se nada financiranju EU-a jer želi pokrenuti i povezati slične vremenske strojeve u ostalim europskim metropolama. Projekt razvoja amsterdamskog vremenskog stroja pokrenut je prošle godine, a u začecima je i razvoj sličnog projekta u Parizu.

Neki smatraju da je projekt preambiciozan jer se oslanja na tehnologije koja još nisu u potpunosti razvijene. Međutim, Daston se nada da će njegov razvoj pokrenuti novu eru povijesnih istraživanja.

Značaj za Hrvatsku

U arhivima u Veneciji postoje gomile materijala koji su povezani s istočnim obalama Jadrana koji bi mogli biti korisni za razna istraživanja naših znanstvenika.

Dr. sc. Lovorka Čoralić, znanstvena savjetnica u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, ističe da je Venecija za nas prevažna.

"Od 15. do konca 18. stoljeća velik dio istočnojadranske obale nalazio se u sastavu Privedre Republike", kaže Čoralić.

"Stoga je svim našim istraživačima koji se bave poviješću Istre, Dalmacije i Boke kotorske tamošnji arhiv neophodan. U venecijanski arhiv dolazi i velik broj istraživača iz praktički cijeloga svijeta. Osobno tome svjedočim pri boravku u arhivu - ondje rade i istražuju znanstvenici od Skandinavije do SAD-a. Venecija je jednostavno vrlo atraktivna, puno se znanstvenika može pronaći u raznim temama. Otuda i veliki broj znanstvenih knjiga i radova koji se bave raznim temama - od gospodarstva, državne uprave, politike, do crkve, kulture i umjetnosti."



Optimizam, ali s mjerom

Oduševljenje naše stručnjakinje za Veneciju ipak ima neke granice. Naime, Čoralić smatra da je projekt toliko zahtjevan da je teško vjerovati da će ići brzo, a vjerojatno će još dugo trebati ljudsku snagu.

"Dostupnost arhiva putem digitalizacije za nas bila veliki korak naprijed, no to zasigurno neće ići brzo niti jednostavno. Arhivi uostalom imaju svoja pravila u vezi digitalizacije. Venecijanski arhiv je dobar izbor, no svi koji smo ondje radili i radimo iz godine u godinu dobro znamo koliko je to kilometara gradiva pohranjenog u spremištima", upozorava Čoralić.

"Tamošnji arhiv poduzima digitalizaciju, ali to ide sporo i selektivno zbog nedostatka ljudstva. Kaplanova ideja je odlična, ali ne vjerujem da se sve to može brzo realizirati. Čak i uz sredstva i tehnologiju. Također, to da će stroj čitati, odnosno transkribirati dokument je problem - dokumenti su najčešće ručno pisani, svaki pisar ima svoj stil i način pisanja (kao i svi mi). Do neke mjere stroj bi mogao prepoznavati slova i riječi unutar identičnog rukopisa. Ali tu su i kratice koje su se rabile, bez ljudskog faktora to je za sada nemoguće provesti'', tumači naša stručnjakinja za Veneciju.

Ipak, smatra da bi bilo jako dobro da se i Hrvatska priključi projektu te da i mi imamo što za ponuditi.

"Primjerice, gradivo u Državnom arhivu u Zadru velikim se dijelom odnosi na cijelu Dalmaciju do praktički 1918.", kaže Čoralić.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara