Više od komunista: Hrvatska se zadužuje u inozemstvu za rekordnih 750 milijuna eura!

VLADA Ive Sanadera, danas je "uspješno" odgovorila na sve kritike kako nisu u stanju pokrenuti devet od deset vlastitih antirecesijskih mjera, tako što su se odlučili u inozemstvu zadužiti za rekordnih 750 milijuna eura. To je najviše zaduživanje Hrvatske od proglašenja samostalnosti, a najveća zaduženja bila su manja od 500 milijuna eura!

Uzmi lovu i bježi: Igrajte loto jer Hrvatska je pred gospodarskim krahom

Naime, riječ je, kako je predstavio danas šef Vlade o izdanju euroobveznica u vrijednosti 750 milijuna eura na inozemnom tržištu.

Oslobađanje prostora

"Tako pribavljena sredstva utrošit će se za pokrivanje tekuće otplate glavnica kreditnih obaveza koja će ove godine doći na naplatu", objasnio je danas smireno Sanader, dok je ministar financija Ivan Šuker objašnjavao kako se tzv. euroobveznice plasiraju po nepromjenjivoj kamatnoj stopi od 6,5 posto.

"One će doći na naplatu za pet godina i šest mjeseci", rekao je radosnu vijest Šuker, dok je Sanader objašnjavao kako se ide u zaduživanje samo kako bi se oslobodio prostor domaćem gospodarstvu kod hrvatskih banaka, ali i da bi se ispitala pozicija na međunarodnom tržištu.

Uspjeh hrvatske Vlade

"U uvjetima, kada neke članice Europske Unije nemaju pristup međunarodnom tržištu kapitala, mi plasiramo obveznice i tako dokazujemo da se sve ocjenjuje pozitivno odnosno da se zadužujemo u vrlo nepovoljnim makroekonomskim uvjetima. To je ništa drugo nego uspjeh hrvatske Vlade i svih čimbenika koji s nama vode ekonomsku politiku", rekao je Sanader danas na zasjedanju Vlade, na kojoj je pojašnjeno kako je do sada upisano 1,2 milijardi eura obveznica.

Više nego bivša Juga

Hrvatski inozemni dug iznosi trenutno iznosi 39.9 milijardi eura, a uoči raspada SFR Jugoslavije, u listopadu 1991., bivša je država bila dužna oko 16 milijardi dolara, odnosno 14,6 milijardi eura. Hrvatska se prema nedavnom istraživanju pokazala kao najzudeženija zemlja od sljednica bivše Jugoslavije.

Podsjetimo, kako smo jučer pisali, neprovođenje antirecesijskih mjera Hrvatska je dovedena rub kraha. Prema podacima koje je jučer iznio čelnik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević unutarnji dug popeo na oko 16 milijardi kuna, a dug se mjesečno povećava za dodatnih 600 milijuna kuna.

Kritična točka raspada na 20 milijardi kuna

Kritična granica postavljena na 20 milijardi kuna, nakon čega bi mogao uslijediti krah gospodarstva. Najveći uteg trenutno je neprovođenje antirecesijske mjere plaćanja unutar 60 dana, i to posebice u velikim javnim poduzećima.  Pet velikih javnih tvrtki među kojima su INA, te monopolisti HEP, Hrvatske željeznice, HAC i HC trenutno imaju duga prema svojim dobavljačima više od 6 milijardi kuna.

No, da bi cijela stvar bila još i gora oni koji se nadaju kako ćenovac prikupljen prodajom obveznica značajnije popraviti likvidnost u zemlji prevarili su se, jer taj novac je već potrošen. To je nedavno, Poslovnom dnevniku, otkrio visokopozicionirani hrvatski bankar koji argumentira kako je država od Zagrebačke banke (UniCredita) u fazi priprema obveznica za potrebe isplate mirovina uzela 250 milijuna eura tzv. mosnog kredita koji treba vratiti. Također, potkraj lipnja na naplatu stižu samuraj obveznice u iznosu od 25 milijardi jena ili 200-250 milijuna eura.

Zaduženje ne ide za likvidnost?

Ne treba zaboraviti swap aranžman koji je zbog financiranja tekućih rashoda države s bankama ugovorila početkom godine, i to u iznosu od 2,1 milijardu kuna ili oko 280 milijuna eura. Kada se sva ova dugovanja koja su stigla na naplatu zbroje, ispada kako će novac od euroobveznica ići samo u tu svrhu.

Ostaje tako nepoznato i kako će Vlada na čelu sa Sanaderom zaustaviti hrvatski brod koji neumitno tone prema kritičnoj točci od 20 milijardi kuna.

Valja svakako naglasiti i nedavno izvješće Svjetske banke, koja je upozorila Vladu da ne gradi više autoceste jer ne može platiti kredite za dosadašnje radove te da se usredotoči na saniranje postojećih. Hrvatska unatoč nepovoljnim financijskim okolnostima nastalje i dalje na projektu, primjerice, Pelješkog mosta.

I.Ćimić
Foto: Arhiva/Siniša Sunara (Cropix)

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara