Foto: Robert Anić, Tomislav Miletić/ Pixsell

VLADA je formalno donijela odluku o 1,275 milijardi eura vrijednom izdanju obveznice namijenjene refinanciranju dijela duga cestarskog sustava, koje je ministar financija Zdravko Marić zaključio u Londonu prošlog tjedna.

Hrvatska je u prošli četvrtak izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, što je najpovoljnije do sada.

Ministar Marić kazao je na sjednici vlade da će se sredstva iz tog izdanja u potpunosti usmjeriti u refinanciranje dijela od 5,1 milijarde eura duga cestarskih tvrtki - Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta te Autoceste Rijeka-Zagreb.

"Na taj način unaprjeđujemo njihovu ročnost, ali činimo i značajno smanjenje postojeće cijene duga, dakle kamatnu stopu, te činimo uštedu od minimalno 160 milijuna eura godišnje'', istaknuo je ministar financija.

Obveznice se uplaćuju 27. studenog 2017. godine, a kamata po obveznicama isplaćivat će se jednom godišnje, počevši od 27. siječnja 2019. godine, dok će se glavnica u cijelosti isplatiti po dospijeću, stoji u odluci vlade.

"Što se tiče cestarskog sektora, napravljen je dobar posao na dobivanju nove pozajmice. Uz povoljnu kamatu, bez monetizacije omogućujemo da se ukupan iznos dugova od otprilike pet milijardi eura financira na bitno povoljniji način", rekao je Plenković u uvodu sjednice vlade.

Kako se provodi Nacionalni program reformi

Potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je izvješće ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi u razdoblju od svibnja do listopada.

Programom je planirano 220 aktivnosti, a Dalić je istaknula paket zakonskih izmjena usmjerenih na poboljšanje poslovnog okruženja - zakona o strateškim investicijama te o izmjenama zakona o poticanju ulaganja koji su u saborskoj proceduri, te zakon o znanstveno-istraživačkoj potpori u gospodarstvu, odnosno inovacije i znanstveno-istraživački rad koji je u javnoj raspravi.

Također, navela je da je ojačan sustav procjene učinaka propisa na gospodarstvo uspostavom standardiziranog sustava pri odlučivanju državne administracije, kako bi se izbjeglo nepotrebno generiranje novih nameta pri donošenju novih propisa. U testnoj je fazi i bit će dostupan u sljedećih nekoliko dana i međuresorni portal za vođenje i praćenje različitih nameta u okviru registra neporeznih davanja, a u završnoj je fazi i propis koji će urediti inspekcijske poslove u gospodarstvu, rekla je Dalić.

Podsjetila je i da su u saborskoj proceduri izmjene zakona o zemljišnim knjigama, kao i da je u vladinoj proceduri prijedlog zakona o strukovnom obrazovanju.

Provedba mjera iz Nacionalnog programa reformi tema je zatvorenog dijela svih sjednica vlade, a premijer Andrej Plenković najavio da će se sljedećeg četvrtka, uoči sjednice u petak, održati posebna, neformalna zatvorena sjednica na tu temu, kao i na temu apsorpcije sredstava EU-a.

Vlada odbila ideju SDP-a da se onemogući ovrha na cijeloj plaći

Uz ostalo, vlada je na sjednici odbila prijedlog dopune Ovršnog zakona kojim je Klub zastupnika SDP-a predlagao da se onemogući ovrha na cijeloj plaći, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je pritom podsjetio da je osnovana radna skupina koja radi na sveobuhvatnijem rješenju tog pitanja.

"Ne bi bilo dobro da zbog "lex šerifa" i zakona o braniteljima ostane u sjeni Vladino odbijanje izmjena Ovršnog zakona koji je predložio Klub zastupnika SDP-a o zabrani ovrhe cijele plaće", napisao je Arsen Bauk na Facebooku.

U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu temeljem kojeg taj fond prestaje postojati, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje preuzima njegovu imovinu, prava i obveze i predmete u postupcima. Riječ je o šest sudskih postupaka ukupne vrijednosti 436,6 tisuća kuna.

Donesena je i odluka da se za potrebe financijskog restrukturiranja i konsolidacije nogometnog kluba Hajduk od prodaje izuzme 52,690 dionica Hajduka, koje će država prenijeti na Grad Split. Riječ je o dionicama nominalne vrijednosti 26,3 milijuna kuna, koje čine 9,8 posto temeljnog kapitala Hajduka.