Vlada se hvali poreznom reformom. Evo što o tome kažu stručnjaci

Vlada se hvali poreznom reformom. Evo što o tome kažu stručnjaci
Foto: Pixsell/Patrik Macek/EPA

VLADA RH je u četvrtak uputila u sabor više prijedloga promjena poreznog zakonodavstva s ciljem "smanjenja javnog duga". Zbog manjeg PDV-a od 13 posto, trebali bi pojeftiniti pelene i hrana (hoće li zaista, ne zna se), a porezno bi se rasteretile i veće plaće visokokvalificiranih radnika poput IT stručnjaka, liječnika i farmaceuta, čime se želi ograničiti njihov odljev iz zemlje.

>> Vlada izglasala: Za manjak u blagajnama kazne i do 300.000 kuna

Plaće rastu svima, ali većina neće ni osjetiti

Plaće će svima rasti, ali će većini rasti tek neznatno. 

Naime, stopa poreza na dohodak ne smanjuje se za većinu građana. Prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu bruto plaću do 17.500 kuna porez se plaća po stopi od 24 posto, dok se iznad 17.500 kuna plaća po stopi od 36 posto. Sada Vlada predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Ispodprosječne plaće rastu tek nekoliko kuna

To konkretno znači da će oni koji imaju bruto plaću iznad 17.500 kuna, nakon što se usvoji zakon i s 1. 1. 2019. krene u primjenu, imati osjetno veću plaću. Što je veća plaća, a da je istovremeno manja od 30.000 kuna bruto, bit će veće i povećanje. Oni koji primaju 19.000 kuna neto tako bi trebali dobiti 700 kuna više.

Oni koji imaju prosječne ili ispodposječne plaće imat će beznačajan rast plaća. Naime, na neto plaću od 6.000 kuna, za primjer samca koji živi u Zagrebu, rast će biti tek 31 kunu.

Za neto plaću od 4000 kuna neto rast će iznositi još skromnijih 17 kuna. 

Stručnjaci suglasni: Ovo nije reforma, izmjene nisu dovoljne i neće biti učinkovite

Pitali smo stručnjake kakve će efekte donijeti ono što vlada naziva poreznom reformom. 

Doktor ekonomije, poslovni savjetnik i poduzetnik Andrej Grubišić složio se s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i njezinim zaključcima da su promjene poreznog zakonodavstva nedovoljne, zbog čega neće ni postati učinkovite. 

"Ja ću biti zadovoljan kad vidim plan državne potrošnje koji predviđa da će ona biti puno manja. Ovo nije porezna reforma. Za sada imamo iz godine u godinu samo rast državne potrošnje i sve veće uzimanje iz gospodarstva kako bi se ti troškovi pokušali što više pokriti. Pogotovo nema smisla da državna potrošnja raste u vrijeme dok se događa ovakvo iseljavanje stanovništva", naveo je Grubišić.

"Manji porezi su uvijek bolji i to pozdravljam, ali predložene promjene su male i neće ništa drastično promijeniti te se tu slažem s HUP-om", zaključio je Grubišić o minornim smanjenjima nameta na plaće.

Premala porezna rasterećenja plaća   

Poduzetnik i investitor te predsjednik Udruge poslovnih anđela Davorin Štetner složio se s Grubišićem oko nedovoljnog smanjenja nameta.
 
"Kao prvo – očekivao sam nastavak poteza koji su se pokazali kao iznimno uspješni, poput smanjenja poreza na dobit,  Ista stvar trebala se napraviti s rasterećenjem plaća. Ukupno smanjenje je 0,7 % što je ispod očekivanja. Pozdravljam svako smanjenje i rasterećenje, ali reforma je kad nešto smanjiš za 15 do 20 posto", komentirao je Štetner. 

Pohvalio je kako su smanjenja poreznih opterećenja koraci u dobrom smjeru kojim ide vlada, no i upozorio da su nedovoljna.

"Za zadržavanje kvalitetnih radnika u Hrvatskoj potrebno je rasteretiti namete na plaću za 15 do 20 posto i jamčim da bi velika većina poslodavaca istog trenutka za toliki postotak podigla neto plaće svojim radnicima. Ponavljam, nema ozbiljnije reforme dok se ne uđe u rashodovnu stranu proračuna. Doprinos za zdravstvo se sad još dodatno povećao, ali je li itko dirnuo u gubitke zdravstvenog sustava i uzroke te crne rupe? Na rashodovnoj strani leži ključ ozbiljnih reformi", ustvrdio je Štetner.

Država sve više troši, a poduzetnici i radnici su preopterećeni

S njim se također složio predstavnik Udruge hrvatskih poreznih obveznika Lipa Davor Huić.

I on je pohvalio nastojanja vlade oko poreznog rasterećenja građana i poduzetnika, no i kritizirao njegov opseg te nedostatak pokušaja smanjenja državne potrošnje. Podsjetimo, rashodi države predviđeni za iduće dvije godine, čak su za 2 milijarde kuna veći od 133,3 milijarde kuna za ovu godinu.

"Nedovoljno je iskorišten prostor za porezna rasterećenja jer on postoji ako se stane na kraj rasta rashodovne strane proračuna. Rashodi države rastu, a poduzetnici i radnici su već preopterećeni", rekao je Huić koji u poreznim izmjenama pozitivnim smatra smanjenje PDV-a na pelene i hranu jer će više novca ostati građanima s najnižim primanjima.

"No povećanje izdvajanja za zdravstvo nije pozitivno, pogotovo jer zdravstveni sustav nije niti taknut, nije reformiran, nema zahvata u njega, a želi se povećanje izdavanja", naveo je.

Za Huića su cjelokupni prijedlozi poreznih promjena preblagi, rasterećenja su nedovoljna, a najveći problem također vidi u tome što nema prijedloga za smanjenje rashoda države. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara