DEBAKL ruske vojske u ratu protiv, barem službeno, daleko slabije ukrajinske vojske jedan je od najvećih misterija u ratu u Ukrajini. Iako Rusija i dalje ima realne šanse dobiti rat, barem na jugu i istoku Ukrajine, budući da je od sjevera i zapada odustala - uključujući Kijev - njen dosadašnji učinak na bojištu u gotovo dva mjeseca bio je daleko lošiji od onog koji je očekivala većina analitičara.

I dok Rusija pokreće novu veliku ofenzivu u Donbasu, kako bi tu ukrajinsku regiju zauzela do kraja i u potpunosti je odcijepila od Ukrajine, pitanje ruske vojne slabosti i dalje je vrlo relevantno. Ako ništa drugo, zato što nam može pomoći predvidjeti kako bi bitka za Donbas, a s njom i rat u cjelini, mogli završiti. 

Trent Telenko, bivši revizor za kontrolu kvalitete u Agenciji za upravljanje obrambenim ugovorima SAD-a, jedan je od vojnih stručnjaka koji od početka ruske invazije na Ukrajinu redovito analiziraju situaciju na bojištu, prema dostupnim informacijama i snimkama. 

Njegova je analiza iz ožujka o lošem održavanju guma na ruskim vojnim kamionima i oklopnim vozilima kao jednom od uzroka golemih problema ruske vojske s logistikom. U njoj je objasnio kako su problemi s opskrbom goriva, hrane i streljiva bili razlog zašto je golemi konvoj za Kijev bio praktički zaglavljen danima ili, bolje rečeno, tjednima. 

>> Stručnjaci na primjeru jednog kamiona objasnili zašto se Rusi toliko muče u ratu

"Oružje nije tenk, nego granata koju tenk ispaljuje. Ta granata stiže kamionom. Opskrbne linije uvelike se oslanjaju na kamione. Hrana, gorivo, medicinske potrepštine, pa i sami vojnici dolaze kamionima", istaknuo je u također u nedavnom razgovoru na ovu temu za CNN. 

Telenko je prošlog tjedna napravio još jednu analizu o, kako sam kaže, dugom kolapsu ruske vojske i o tome kako taj kolaps oblikuje događaje u Ukrajini. U toj se analizi koristio i analizom kolege Jamesa Dunnigana, vojnog autora i analitičara te konzultanta američkog ministarstva obrane i vanjskih poslova, o golemim teškoćama koje Rusija ima s novačenjem vojnika, bilo da se radi o onima koji služe obavezni vojni rok ili onima koji dobrovoljno postaju ugovorni vojnici. 

Demografija kao dubinski i nepremostivi problem ruske vojske 

Glavna i, sve se više čini, nepremostiva teškoća je pritom ona demografska. Rusija, kao i mnoge druge istočnoeuropske zemlje, ali u većoj mjeri od većine njih, naprosto ostaje bez mladih muškaraca koji bi išli u vojnike.

Starenje populacije, izazvano padom nataliteta i masovnim iseljavanjem mladih, posebno je izraženo među etničkim Rusima, zbog čega se vojska u regrutiranju sve više mora oslanjati na pripadnike manjinskih naroda iz ruskih autonomnih republika i oblasti u Sibiru ili sjevernom Kavkazu. 

Telenko se pritom referira i na Kamila Galejeva, ruskog vojnog analitičara iz američkog Centra Wilson, koji je u jednoj od svojih iscrpnih analiza ruske vojske i države na Twitteru ukazao na činjenicu da se prosječna dob ruskog stanovništva dramatično povećala od pada Sovjetskog Saveza do danas. Dok je 1990. iznosila 35 godina, 2020. je iznosila punih pet godina više, odnosno 40.2 godine. 

Galejev pritom zajedljivo primjećuje da je Rusija zemlja umirovljenika, a da je fašizam koji se pod 22-godišnjom vlašću Vladimira Putina razvio ustvari “umirovljenički fašizam”, odnosno “fašizam babuški” jer je djedova zbog mnogo kraćeg prosječnog životnog vijeka muškaraca puno manje nego baka. 

Pokušavaju regrutirati nove vojnike u malim oglasima 

Ruska vojska zbog nedostatka vojnika koji bi zamijenili one koje je izgubila u Ukrajini od početka rata očajnički pokušava regrutirati gdje god stigne pa tako i na stranicama za oglase kao što je Avito. Pritom ih često lažno pozivaju u “rezerviste”, nudeći smiješno malu plaću - prema jednom oglasu, 5 tisuća rubalja (55 eura) za vojnike i do 10 tisuća rubalja (110 eura) za časnike za trodnevne “manevre” - iako je plan vjerojatno da ih odmah pošalju na bojište u Ukrajini. 

>> Ruski analitičar objasnio zašto ruska vojska gubi rat u Ukrajini

A budući da su više od polovice pripadnika ruske vojske profesionalni vojnici na ugovoru ili karijerni časnici, zapovjedništvo nema adekvatnog odgovora ako vojnici odbijaju produljiti svoje ugovore. Upravo to se, prema brojnim izvještajima, sve više događa od početka invazije na Ukrajinu. Logično, mnogi vojnici radije napuštaju vojsku nego što idu u ratnu zonu, pogotovo u rat u kojem njihova demoralizirana vojska trpi katastrofalne gubitke. 

Kako se dio ruskih vojnika vraća iz Ukrajine, bilo kao ranjenici ili zato što su njihovi taktički bataljuni desetkovani i povučeni s fronte, sve se više ispostavlja da nema spremnih novih snaga koje bi ih spremno zamijenile, jer su mnogi ugovorni vojnici na kraju svog dvogodišnjeg ili trogodišnjeg ugovora i odbijaju ga produljiti. 

Preživjeli ruski vojnici govore obiteljima istinu o stanju u Ukrajini 

Sigurno ih na to potiču i svjedočanstva s bojišta. Vojnici iz velikih kolona koje su tjednima stajale sjeveroistočno i sjeverozapadno od Kijeva, prije nego što su se krajem ožujka iznenada povukli iz cijele te regije, masovno su zvali svoje obitelji u Rusiji priznajući im da ih Ukrajinci uništavaju zbog nekompetentnosti ruskih časnika i zapovjednika, piše Telenko. 

Pritom, nesrazmjerno visok broj poginulih ili ranjenih ruskih vojnika otpada na elitne zračno-desantne snage (VDV), Rosgvardiju (vojnu policiju) i prestižne postrojbe ruske vojske. 

Ruska vojska pokušala je regrutirati i aktualne ročnike pri kraju svog roka i vojne veterane na kratke ugovore od 6 do 12 mjeseci, ali odaziv je daleko slabiji nego što su se nadali jer ti potencijalni regruti vide i čuju koliko vojnika na sličnim kratkoročnim ugovorima nije preživjelo Ukrajinu, piše Dunnigan.

Znatan dio vojnika koji se trenutno bore u Ukrajini, a ne pripadaju elitnim ruskim postrojbama, potpisali su upravo takve ugovore na šest mjeseci i mnogima od njih ugovor istječe u lipnju ove godine. 

Ne mogu zamijeniti izgubljenu pješadiju u Ukrajini

I dok je ruskim vojnicima uglavnom zabranjeno nositi mobitele sa sobom u Ukrajinu, jer ih se preko GPS signala može locirati, Ukrajinci redovito snimaju i objavljuju uništene ruske konvoje kamiona, oklopnih vozila, tenkova i artiljerije. Te snimke, unatoč cenzuri, očito dopiru i u Rusiju, a ruski vojnici koji se vraćaju onda ih potvrđuju kolegama, obiteljima i prijateljima. 

Ruska vojska ima problem sa zamjenom pješadije toliko težak da je uništava, zaključuje na temelju ovih podataka Telenko. Iako je te podatke nemoguće neovisno potvrditi, a eksperti upozoravaju da ih treba uzeti sa skepsom, ukrajinska vojska tvrdi da je dosad ubila, ranila ili zarobila više od trećine od nekih 150-200 tisuća ruskih vojnika poslanih u Ukrajinu, uz goleme količine uništenih vojnih vozila i opreme. 

Kremlj je početkom ovog mjeseca priznao “značajne gubitke” u Ukrajini koji predstavljaju “tragediju” za Rusiju, ali njihova posljednja službena procjena o 1351 poginulom vojniku gotovo je sigurno umanjena za red veličine. Ukrajina pak tvrdi da je dosad ubila oko 20 tisuća ruskih vojnika. 

Loša komunikacija i sustavna korupcija u vojsci

Osim toga, ruski viši vojni zapovjednici često ni sami nisu bili svjesni gubitaka koje su pretrpjele njihove jedinice i snaga koje im na određenim lokacijama preostaju na raspolaganju, tvrdi Telenko, zbog notornih problema s lošom i nezaštićenom komunikacijom u ruskim redovima. A mnoge ruske taktičke bataljunske skupine već su na početku rata ušle u Ukrajinu s manjim brojem vojnika i manjom količinom funkcionalnog naoružanja od onog na papiru zbog jednako notorne korupcije u ruskoj vojsci. 

Ta se korupcija manifestira tako što, primjerice, zapovjednici prijavljuju veći broj aktivnih pripadnika jedinica kako bi mogli u džep spremiti plaće za fiktivne vojnike ili tako što sami vojnici kradu dijelove tenkova i oklopnih vozila i preprodaju ih na crnom tržištu. 

Nedostatak tih dijelova i općenito loše održavanje otkrilo se tek kad su ruske snage dovezle na frontu ili kad su pokušale zamijeniti već izgubljene tenkove i oklopnjake slanjem rezervnih na frontu. Neka od tih vozila ruski vojnici bi naprosto ostavili na bojištu jer su im neupotrebljiva. 

Rusija s 1.5 milijuna potencijalnih novaka godišnje pala na 750 tisuća 

Što se ljudstva tiče, Dunnigan u svojoj analizi navodi da je Rusija od 1.5 milijuna potencijalnih novaka godišnje ranih devedesetih pala na manje od polovice toga danas, od čega se opet manje od polovice javlja na odsluženje, “a mnogi imaju kaznene dosjee ili tendencije koje pomažu u održavanju zlostavljanja novih ročnika koje je i učinilo vojnu službu tako nepopularnom”. Sustavno psihičko, fizičko, pa i seksualno zlostavljanje novaka u ruskoj vojsci poznato je već desetljećima kao “dedovščina”.

U travnju 2018. uspjela je unovačiti samo 128 tisuća ročnika, što je bio najniži broj od 2006. Od 2018. do danas uspjeli su donekle povećati brojeve smanjenjem broja izuzeća od jednogodišnjeg vojnog roka i strožim kažnjavanjem onih koji izbjegavaju vojni rok, kao i novim zakonom koji zabranjuje da vojska šalje ročnike u ratnu zonu.

No kako smo mogli vidjeti u Ukrajini, Rusija se očito nije držala vlastitog zakona šaljući ročnike da ginu u Ukrajini. Ruske vlasti naknadno su se pravdale da su ročnici poslani u rat greškom. 

Osim kroničnog pada nataliteta (koji se ubrzao nakon raspada SSSR-a i ekonomskog kolapsa devedesetih) koji je doveo do nedostatka muškaraca u dobi za služenje vojnog roka, uzrok je i sve veći broj mladih muškaraca s policijskim dosjeom, u lošoj fizičkoj formi ili ovisnih o drogama, naglašava Telenko.

Telenko: Kolaps ruske vojske već u tijeku

Čak oko 30% novaka u ruskoj vojsci od raspada SSSR-a, po njegovoj procjeni, čine novaci takozvane četvrte kategorije, prema klasifikaciji američke vojske. To su, kaže Telenko bez okolišanja, osobe niže inteligencije, impulzivnog ponašanja i sklone nasilju i kriminalu, koje časnici trebaju konstantno nadzirati, a što ruska vojska očito ne radi. 

Kao “primjer što puštanje takvih ljudi u svoju vojsku znači”, Telenko podsjeća na slučaj kad su ruski vojnici u Bjelorusiji snimljeni kako poštom šalju kući mobitele, nakit i drugi plijen koji su opljačkali po ukrajinskim domovima. 

Ovaj kronični nedostatak ljudstva i opreme, u dramatičnoj suprotnosti s golemim ljudskim i materijalnim kapacitetima na papiru, uzrok je kolapsa ruske vojske koji je već u tijeku, zaključuje Telenko i dodaje da je taj problem nerješiv za Rusiju. 

>> Rat u Ukrajini razbio je jedan od najvećih vojnih mitova u povijesti

Putinu je ovo bila "posljednja šansa" da osvoji Ukrajinu

To je pravi razlog zašto se Putin odlučio na invaziju na Ukrajinu sada, smatra Telenko - ne zato što je poludio ili jer je smrtno bolestan, nego zato što je svjestan da demografski pad čini rusku vojsku sve slabijom i da mu je ovo posljednja šansa da zauzme Ukrajinu i spriječi gubitak statusa svjetske sile za Rusiju. 

No pitanje je kako su američke obavještajne službe tako krivo procijenile, odnosno precijenile ruske vojne sposobnosti uoči rata, pa čak i predvidjele da će Kijev pasti u roku od 96 sati na početku rata. Telenko drži da je to zato što su zapadne obavještajne službe “postale kao ruske” - počele su govoriti svojim vlastima ono što žele čuti, baš kao što su to ruske službe govorile Putinu oko šansi za slom ukrajinskih snaga i brzu pobjedu. 

Nasuprot tome, čini se da bi ruske snage mogle biti te koje će se raspasti, a Telenko predviđa da će se to dogoditi najkasnije u lipnju, zbog čega će ukrajinske snage biti u stanju osloboditi i teritorij proruskih “narodnih republika” u Donbasu, pa čak i anektirani Krim, po njegovom mišljenju.

"Tko god naslijedi Putina, bit će još gori"

“Putin je hodajući mrtvac. Prisilna moć ruske države se urušila. On ne može ništa popraviti jer je u ratu nakon što je u 22 godine ukradeno 125 milijardi dolara iz ruske državne blagajne”, zaključuje Telenko: “Sve što može učiniti jest stvoriti neprijatelje pokušavajući (popraviti problem). Putin košta svoje suradnike previše novca i moći koju žele zadržati. On je sad prijetnja njihovom kontinuiranom opstanku. 

No za kraj, ovaj vojni ekspert iznosi još jedno dramatično predviđanje: “Tko god naslijedi Putina, bit će još gori.” 

A u kriznom razdoblju nakon što Putin izgubi vlast, a prije nego što njegov nasljednik konsolidira vlast, svašta bi moglo procuriti iz ruske “gangsterske države”, upozorava Telenko, uključujući “epruvetu s nečim puno gorim od covida-19”.