POSLJEDNJIH dana velik dio Hrvatske ponovno je zahvatila jaka vrućina, a najviše temperature bilježe se na Jadranu i u dalmatinskom zaleđu. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), jučer je najviša dnevna temperatura izmjerena u Splitu, i to 37.8 stupnjeva. U Pločama je izmjereno 37.7, u Šibeniku 37.6, na Lastovu 37.3, u Makarskoj 37.2, u Dubrovniku 36.7, u Kninu i Komiži 35.8, a u Rijeci 35.3 stupnja.

Visoke temperature nastavljene su i danas. Prema mjerenjima DHMZ-a u 16 sati, najtopliji je bio Knin sa 37.1 stupnjem. U Crikvenici je izmjereno 35.6, na zadarskom aerodromu 34.6, na riječkom aerodromu 34.3, na splitskom aerodromu 34.4, a u Grudi 34.2 stupnja. Zagreb-Maksimir imao je 32.4, Slavonski Brod 33.1, Osijek 32.1, Gospić 32.2, dok je u Dubrovniku bilo 32.5 stupnjeva.

DHMZ za sutra ponovno prognozira sunčano, vruće i vrlo vruće vrijeme, uz najviše dnevne temperature uglavnom između 32 i 37 stupnjeva, kao i povratak toplinskog vala.

Nakon Velike Gospe stiže osvježenje

O tome koliko će još trajati vrućine i kada se može očekivati izraženija promjena vremena razgovarali smo s meteorologom dr. sc. Bojanom Lipovšćakom. Prema trenutačnim izračunima prognostičkih modela, osjetniji pad temperature mogao bi stići 18. i 19. kolovoza, dakle nekoliko dana nakon Velike Gospe.

"Značajnije? Pa, prema sadašnjim izračunima modela, negdje 18. i 19. Znači za 10 dana. Nakon Velike Gospe. Pala bi temperatura. Ako imamo sad 34 i padne za 8, onda je to zahladnjenje. Može mjestimice pasti i 10 stupnjeva, i 15, to nije problem kod prolaza hladne fronte", rekao je Lipovšćak.

No zahladnjenje, prema sadašnjim izgledima, ne bi trebalo dugo trajati. "Međutim, neće to dugo trajati, to je jedan kratki, kratki prodor hladnog zraka, a nakon toga opet se nastavlja duga topla jesen", rekao je Lipovšćak.

"Što padne 18. i 19., padne. Nakon toga opet stabilno i toplo"

Lipovšćak ne očekuje ni dulje razdoblje obilnijih oborina. Nakon prolaska fronte vrijeme bi se ponovno trebalo stabilizirati, uz temperature više od uobičajenih za to doba godine. "Bez značajnih oborina. Znači sad 18., 19., što padne, padne, nakon toga i dalje stabilno i toplo", rekao je.

Naglašava da je još prerano govoriti o preciznim razlikama između pojedinih dijelova zemlje. "Malo je preteško za 12 dana unaprijed davati prognozu za pojedine regije. Govorim općenito, o cijeloj Hrvatskoj", rekao je Lipovšćak. Toplinski val, dodaje, nastavlja se i u unutrašnjosti, ali smatra da vrućina trenutačno nije najveći problem.

"Problem nije toplinski val, problem je suša. Mi ljudi smo se već prilagodili na toplinski val, manje-više, jer nam je biologija takva, ali je problem s biljem i sa životinjama", rekao je Lipovšćak. Posebno upozorava na posljedice dugotrajnog manjka vode za vegetaciju. Kaže da biljke i drveće već reagiraju na sušu, dok se razina podzemnih voda spustila.

Čak ni solidna količina kiše tijekom najavljene promjene vremena, smatra Lipovšćak, ne bi bila dovoljna da nadoknadi ono što je izgubljeno tijekom sušnog razdoblja. "Ako i padne kiša koja može pasti za 10 dana, i to nek padne nekakvih 10 litara oborine na četvorni metar, što je dobra kiša, ali to ne može spasiti ništa, zasad. To je premalo. Jer naprosto je potreba za takvim količinama vode da ne može, ne može to nadoknaditi ono što je bilje izgubilo", rekao je.

"Temperature nam rastu"

Lipovšćak kaže da je atmosfera trenutačno vrlo stabilna te da je riječ o toplinskom valu, a ne o "toplinskoj kupoli". "Vrijeme je jako stabilno, u tome je cijeli problem, anticiklona, i nije toplinska kupola kako neki pričaju, nego je toplinski val", rekao je.

"U idućem razdoblju ćemo imati uglavnom sjeveroistočni vjetar. Sjeveroistočni i istočni vjetar, što znači da nam dolazi suhi zrak iz Sibira ovaj put. I dalje suho, nema vlage", rekao je.

Na Jadranu Lipovšćak očekuje buru tijekom noći i večeri te maestral tijekom dana. No upozorava da bura tijekom vrućeg razdoblja ne mora nužno donijeti osjetnije osvježenje. "Moja preporuka svima je da izbjegavaju zvizdan, znači onu najjaču vrućinu po danu, budu u hladu uz puno tekućine. I uglavnom, sve što treba raditi, nek rade rano ujutro i kasno navečer", rekao je.

Na kraju upozorava i da ovakva ljeta ne treba promatrati kao iznimku. "Nedavno sam rekao na televiziji da je ovo možda najhladnije ljeto do kraja ovog stoljeća. Imat ćemo stalno višu temperaturu. Može biti isto kao ovo, može, može jedno biti malo hladnije, ali u globalu je sve, idemo na više. Temperature nam rastu", zaključio je Lipovšćak.