ZAGREBU već desetljećima kronično nedostaje parkirnih mjesta, a prema nacrtu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se uvode znatno strože kazne za opasna ponašanja u prometu i nova pravila za parkiranje, mnoge vozače u hrvatskoj metropoli čekaju još teža vremena.

Zakonske izmjene u mnogim gradskim četvrtima praktički će onemogućiti dosadašnju praksu zaustavljanja i parkiranja na nogostupima, na koju su se vozači često pozivali uz obrazloženje da ostavljaju 1,60 metara prostora za prolaz pješaka. "Popularni" pauci će moći uklanjati sve aute koji nisu ostavili najmanje metar prostora za pješake.

Dosad se tih 1,60 metara mjerilo od zida do auta, a po novome se gleda čisti i nesmetani razmak od najbliže prepreke (kante, stupića, ugostiteljske terase), što u praksi znači da na većini zagrebačkih nogostupa više uopće neće biti mjesta za auto.

Sve više automobila, sve manje parkirnih mjesta

Broj registriranih motornih vozila samo u Gradu Zagrebu, prema podacima Policijske uprave zagrebačke, na kraju 2025. godine dosegnuo je 501.728, dok ih je 2000. bilo 284.308. No kada se pribroji i Zagrebačka županija, brojke su još veće.

Prema MUP-ovu Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zajedno 2025. bilo je registrirano 696.279 motornih vozila, naspram 380.464 u 2000. godini, što je povećanje od čak 83 posto.

Istodobno je broj parkirnih mjesta stagnirao ili, u najboljem slučaju, blago rastao. Zagrebparking trenutačno raspolaže s oko 36.000 parkirnih mjesta u zonama naplate. Ovaj broj ne uključuje besplatna javna parkirališta, privatne parkinge i garaže stambenih zgrada.

Koliko je problem izražen u središtu Zagreba, pokazali su podaci koje je sam Zagrebparking objavio 2024. godine. U prvoj parkirališnoj zoni bilo je izdano 13.776 povlaštenih parkirališnih karata, a postojalo je samo 8035 raspoloživih mjesta. Drugim riječima, na svakih 100 mjesta dolazila je čak 171 povlaštena karta.

Čeka se otvaranje parkirališta na prostoru Gredelja

Grad Zagreb pokušava ublažiti problem i promjenama sustava parkiranja. U listopadu 2024. uvedeno je blokovsko parkiranje, pa povlaštene parkirališne karte više ne vrijede za cijelu zonu, nego samo za pojedine blokove, a za planiranu podzemnu garažu u Klaićevoj s 860 mjesta u travnju 2026. izdana je građevinska dozvola, no gradnja još nije počela. Istodobno, novo parkiralište na prostoru Gredelja, u blizini Paromlina, s 425 mjesta ni početkom studenoga još nije bilo otvoreno.

Stručnjaci ističu da su stvarne brojke još drastičnije. Prof. dr. sc. Marko Ševrović, prodekan za poslovanje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i profesor na Zavodu za prometno planiranje, s više od 20 godina iskustva u prometnom planiranju, cestovnoj infrastrukturi i sigurnosti prometa, upozorava:

"ZG registracija pokriva i cijelu Zagrebačku županiju, a gradom se svakodnevno kreću i brojna vozila iz drugih županija, koja nisu formalno registrirana u Zagrebu. Puno ljudi unajmi stan u gradu, a ne prijavi boravište ili prebivalište. Tako da mi zapravo ne znamo koliko vozila ima u Zagrebu."

GUP propisuje broj parkirnih mjesta, ali ne i obvezu kupnje

Problem parkiranja ne može se riješiti samo promjenama zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana. GUP određuje koliko parkirališnih mjesta treba osigurati prilikom nove gradnje, ali mnogo teže može promijeniti stanje u starijim gradskim četvrtima, u kojima su zgrade i prometnice nastale prije današnjeg rasta broja automobila. Osim toga, zagrebački GUP ne propisuje da svaki novi stan mora imati barem jedno parkirno mjesto.

GUP predviđa različite normative ovisno o lokaciji. Kada posebno pravilo nije propisano, osnovni normativ iznosi 15 parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 četvornih metara građevinske bruto površine stambene namjene, uz toleranciju od 13 do 17 parkinga prema lokalnim uvjetima. U bruto površinu ulazi korisna površina stanova te zidovi, stubišta, hodnici i drugi zajednički prostori.

Na 1000 četvornih metara građevinske bruto površine može se izgraditi između 10 i 20 stanova, ovisno o njihovoj veličini i projektu zgrade. Za stanove prosječne površine 60 m² realna je procjena oko 12 do 13 stanova. Dakle, ako se investitor drži GUP-a, za drugi auto u domaćinstvu parkinga uglavnom više nema.

"Gradski GUP točno određuje koliko parkirnih mjesta objekt mora imati, ali to nikad nije bilo sporno. Problem je u tome što se stvarnost promijenila i mnoge obitelji imaju po dva, pa čak i tri automobila. I onda se ljudi parkiraju po nogostupima, na zelenim površinama i tamo gdje se ne smije", rekao je za Index magistar prometnog inženjerstva Petar Bašić te dodao:

Ni prometnice više ne mogu podnijeti tu količinu vozila

"Nitko se ne želi odreći svoje komocije i promijeniti svoje navike, a parkirališta i prometnice više ne mogu podnijeti tu količinu vozila. I situacija će biti sve gora unatoč tome što javni prijevoz i nije tako loš. Grad više nema manevarskog prostora i zato smatram da je Zagrebu potreban metro."

Zanimljivo je da postoje i iznimke od propisanih parkirališnih potreba. GUP na pojedinim područjima dopušta smanjivanje ili povećanje normativa, a u određenim dijelovima središta grada i uplatu za parkirališna mjesta koja se ne mogu osigurati na parceli.

Drugim riječima, zagrebački GUP dopušta novčanu zamjenu za fizičko osiguravanje parkirališnih mjesta na posebno određenim lokacijama (Gornji grad, Kaptol, Britanski trg, Vlaška, Petrova, dio Ilice i Maksimirske ceste). Ipak, postojeća parkirališta ne mogu se jednostavno ukinuti uz uplatu. Za njihovu prenamjenu potrebno je osigurati alternativni smještaj vozila.

Ni tvrtka ne mora imati parking za svoje vozilo

Paradoksalno je i da zgrada može imati propisan broj parkirališnih mjesta, a da stanari ipak parkiraju na nogostupu ili travnjaku. Ne samo zato što kućanstva imaju više automobila nego što ima mjesta, nego i zato što kupac stana u Hrvatskoj u pravilu nije zakonski obvezan kupiti i parkirališno mjesto. Parkirališta se mogu prodavati i odvojeno od stanova, iako to ovisi o tome kako su pravno definirana.

Isto tako, Grad Zagreb, kao i bilo koja druga jedinica lokalne samouprave, prema sadašnjim propisima ne može samostalno uvjetovati registraciju vozila privatnim parkiralištem (u vlasništvu ili najmu), kako je to riješeno, primjerice, u Japanu.

Zagrebački GUP ne propisuje čak ni opću obvezu da tvrtka mora imati vlastito parkirališno mjesto za svaki automobil registriran na njezino ime. Na nacionalnoj razini otprilike 14 posto svih motornih vozila u vlasništvu je pravnih osoba.

Zašto ni više parkinga ne mora riješiti problem?

"U Zagrebu čak nije problem toliko u broju parkirališnih mjesta, koliko u njihovu rasporedu. Postoje zone u kojima ih ima dovoljno, a postoje i područja gdje je vrlo gusto. I to čak nije nužno loše. Tako se na određeni način smanjuje atraktivnost dodatnog rasta motorizacije. Destimulira se kupnja auta", kaže profesor Ševrović i zaključuje:

"Ako znate da nećete imati gdje parkirati pred zgradom, možda ipak nećete kupiti taj drugi ili treći auto u obitelji. Možda ćete procijeniti da vam i ne treba. Mi možemo riješiti parking, ali to će neminovno dovesti do povećanja broja vozila u gradu. I za pet godina imat ćemo isti problem. To se u prometnoj struci istražuje već godinama i nije specifično samo za Hrvatsku. Mi to zovemo začarani krug korištenja automobila."