Zagreb podiže spomenik žrtvama Holokausta, evo kako će izgledati

Zagreb podiže spomenik žrtvama Holokausta, evo kako će izgledati
Foto: FAH

GRAD Zagreb će u Branimirovoj ulici, pokraj Glavnog kolodvora, podići Spomenik žrtvama Holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine, kao gestu sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu s porukom da se prošlost ne ponovi, odlučili su u utorak gradski zastupnici na sjednici Gradske skupštine.

Prijedlog je na skupštinsku sjednicu uputio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a gradski zastupnici prihvatili su ga većinom glasova - 37 je bilo za, a tri protiv.  

Grad Zagreb tako će podići Spomenik žrtvama Holokausta, prema idejnom urbanističko-arhitektonsko-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen-obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu autora akademskog kipara Dalibora Stošića i arhitekta Krešimira Rogine čiji je rad prvonagrađen na javnom natječaju.

Podizanje spomenika na katastarskim česticama u centru grada u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. financirat će se iz gradskog proračuna.

"Spomenik žrtvama Holokausta gesta je sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu s porukom da se prošlost ne ponovi. Holokaust je sustavan i organiziran progon Židova, koje su počinili Treći Reich i njihovi saveznici od 1933. do 1945.", ističe se u obrazloženju. 

Spomenik je oblikovno koncipiran kao zid od kofera koji stvara i snažnu asocijativnu vezu sa Zidom plača u Jeruzalemu.

Spomenik sastavljen od kofera..

"Prije deportacije, Židovima je rečeno da se spakiraju i sa sobom ponesu samo najnužnije stvari. Progon iz svojih domova žrtvama je nudio barem utjehu da sa sobom mogu ponijeti ono najdragocjenije. Redukcija prtljage svela je čitav dotadašnji život čovjeka na jedan kofer. Po dolasku na kolodvor, nacisti su im naredili da ih ostave, s obećanjem da će im biti poslani, a zarobljenici su im u nadi vjerovali."

Ideja spomenika s oko tri stotine kofera na zagrebačkom Glavnom kolodvoru kao mjestu odlazaka i dolazaka esencija je prisutne odsutnosti i metafora otetih života. Jedan od koraka u procesu oduzimanja humanosti statusa bio je oduzimanje osobnih stvari, dragocjenosti i uspomena. Koferi su spomen njihovoj oduzetoj ljudskosti.

Spomenik će činiti monolitna, horizontalna, tamnosiva betonska ploha dimenzija 12 x 24 metara (oko 300 četvornih metara), a u beton će biti utisnuto 6.000.000 sitnih Davidovih zvijezda, nepravilno u svim smjerovima, jedna preko druge.

Postament, iako monumentalnih dimenzija, omogućit će sjedenje duž svog ruba što cijeli sklop čini integralnim dijelom urbanosti lokacije.

Predviđeno je krajobrazno uređenje bez potrebe za dodatnom urbanom opremom te dodatna rasvjeta za spomenik.

Borić: Zašto se ne komemoriraju stradali zagrebački Židovi?; Pavičić-Vukičević: Takvi su projekti u pripremi kod bivše Uljare  

U ime Kluba HDZ-a gradski zastupnik Ivan Kujundžić je istaknuo kako je riječ o vrijednoj inicijativi i ideji te im je čast, kao predstavničkom tijelu, što mogu donijeti odluku o njezinoj realizaciji. Istaknuo je da će taj spomenik biti trajni spomen na veliku žrtvu židovskog naroda za vrijeme nacifašizma, odnosno Trećeg Reicha, pa i poslije 1945. kad se nastavlja također jedna vrsta egzodusa s ovih prostora.  

U ime Kluba GLAS-a i HSU-a gradski zastupnik Stanko Kordić najavio je da će njihov klub podržati prijedlog da se spomenik podigne kako je predloženo u prijedlogu zaključka, "ali bi voljeli da u tom obrazloženju osim šest milijuna zvjezdica koje će biti na tim simboličnim kuferima možda negdje vidimo i naljepnicu NDH".   

Istaknuo je da se taj spomenik koji se postavlja u Zagrebu u spomen na šest milijuna žrtava židovskog naroda stradalog u Drugom svjetskom ratu postavlja pokraj zagrebačkog kolodvora. "To je mjesto odakle su Židovi iz Hrvatske odlazili u smrt", poručio je Kordić. 

Gradska zastupnica Nove ljevice Rada Borić je u ime Kluba Lijevog bloka najavila da njihov klub neće podržati taj prijedlog upravo zbog onoga o čemu je govorio zastupnik Kordić, zbog onog što nedostaje u prijedlogu. "Naime, ovdje se govori da bi spomenik komemorirao šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu, a ne stradale zagrebačke ili hrvatske Židove, a jednako tako ne stradale u tim istim logorima ni Srbe, ni Rome ni sve one druge koji su oponirali NDH", istaknula je Borić. 

U ime predlagatelja zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević istaknula je kako je ideja o postavljanju tog spomenika došla od osobe koja je Holokaust preživjela, Branka Lustiga. 

Rekla je da je gradonačelnik Bandić u više navrata, upravo u vezi s problemom o kojem je Borić govorila, vrlo jasno rekao da se u Zagrebu već osnovao Centar za toleranciju i Muzej tolerancije te da se pripremaju projekti koji bi uz pomoć europskih sredstava uredili takav prostor.

Pavičić-Vukičević je istaknula kako je prostor bivše Uljare planiran za osnivanje takvoga Centra, odnosno takvoga Muzeja tolerancije i pred tim Centrom ili Muzejem će se postaviti i spomenik zagrebačkim i hrvatskim žrtvama.

U ime Kluba SDP-a i Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Vesna Nađ najavila je u raspravi da će njihov Klub podržati izgradnju tog spomenika u Branimirovoj ulici te poručila da danas u Hrvatskoj trebamo reći jasno i glasno da je ustaški režim bio dio tog istog poretka, koji je upravo s tog Glavnog kolodvora u Branimirovoj trpao u vagone Židove, Rome, Srbe, ali i Hrvate antifašiste i odvozio ih u smrt, najviše u logor u Jasenovac.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara