KOLAPS ZDRAVSTVA

Zagrebačka bolnica nema novu sondu za pacijenta s rakom. Ispucala je kvotu

Zagrebačka bolnica nema novu sondu za pacijenta s rakom. Ispucala je kvotu
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

DA JE hrvatsko zdravstvo u kolapsu, nije nikakva tajna. Nedavno se Indexu javio sin pacijenta iz KB-a Dubrava koji boluje od karcinoma jezika i hrani se preko ugrađene sonde. Jedan dio sonde se pokvario i trebali su ga zamijeniti, međutim rekli su mu da je bolnica ispucala zalihe iste za taj mjesec, iako je bila riječ o početku mjeseca.

Iskoristili sve raspoložive sonde do 3. dana u mjesecu, rekli bolesniku da si je sam nabavi

"Tati se prvo pomaknula sonda i bio je na kontroli, gdje mu je liječnik ustanovio da se ona pomaknula, namjestio ju je unutra i rekao da je sve u okvirima normale. No nakon par dana smo vidjeli da mu hrana i tekućina izlaze van, skužili smo da nešto nije u redu, otišli smo opet u KB Dubravu, gdje su pregledom na hitnoj ustanovili da mu treba zamijeniti dio sonde. Liječnik je potom s kolegom gledao u računalo i rekao nam: 'Ispucali smo kvotu za ovaj mjesec.' Naručili su određen broj dijelova sonde, koliko smiju, i do 3. dana u mjesecu već su sve ugradili pa nije bilo za druge pacijente", ispričao nam je čitatelj, u šoku što bolnica već na početku mjeseca ostaje bez zaliha radnih materijala.

Tad im je, dodaje, liječnik rekao da će mu oni ugraditi sondu, pod uvjetom da je sami donesu.

"Budući da tata ne može jesti bez toga, bili smo u panici, pitali smo gdje da kupimo pa nam je rekao da se, ako imamo nekoga u većoj ljekarni, može kupiti. No potom je na svoju ruku zvao drugi odjel, tamo su imali samo taj jedan dio sonde koji je tati bio potreban pa su mu ugradili. No dio koji su mu zamijenili sad moraju vratiti u bolnicu. Moramo kupiti cijeli set, koji košta oko 750 kuna, i vratiti samo tu cjevčicu", ispričao nam je ogorčeni čitatelj.

Ravnatelj nam neće odgovoriti

Poslali smo upit ravnatelju KB-a Dubrava vezano za taj slučaj, no nije nam odgovorio. Tražili smo da nam komentira taj slučaj i pitali ga ima li bolnica problema s opskrbom materijalom za rad. Potom smo nazvali njegov ured i tamo su nam rekli da je ravnatelj primio naš upit, no da neće odgovoriti.

"Ne mogu ja promijeniti njegov stav. On je upit dobio, pročitao ga je, upoznat je s njim i to samo stoji", rekla nam je djelatnica ureda ravnatelja.

Inače, ovo je samo jedan u nizu slučajeva koji pokazuju da nam je zdravstveni sustav na samom rubu pucanja.

HZZO potroši više od 23 milijarde kuna godišnje

No iako je sustav u raspadu, iznosi koji se za njega plaćaju nisu mali. Primjerice, radnik s neto plaćom od šest tisuća kuna plaća doprinos za zdravstveno u iznosu od 1416,77 kuna mjesečno ili oko 17 tisuća kuna godišnje, a vrlo su upitne usluge koje zauzvrat dobije.

Ukupni rashodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema izvješću za 2017. godinu, iznosili su 23,4 milijarde kuna, od čega 20,6 milijardi ide na zdravstvenu zaštitu, a 2,5 milijarde za razne naknade, poput naknada za bolovanje. Oko 400 milijuna kuna godišnje troši se na samo poslovanje HZZO-a koji je organizacija s oko 2200 zaposlenih.

Što se tiče prihoda HZZO-a, oni su 2017. iznosili 23,6 milijardi. Najveći prihod je, naravno, od doprinosa i on je iznosio 19,1 milijardu. Oko 2,6 milijardi dolazi direktno iz državnog proračuna, a tu je i oko 1,8 milijardi prihoda "po posebnim propisima", u što je uključena i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja.

HZZO je 2017. godine imao 4,2 milijuna osiguranika, tj. onih koji koriste usluge zdravstvenog sustava, te oko 1,5 milijuna aktivnih osiguranika, odnosno onih koji plaćaju zdravstveno osiguranje.

Bolnice potroše gotovo pola novca

Zanimljivo je pogledati strukturu troškova zdravstvene zaštite. Najznačajnija stavka u zdravstvenoj zaštiti je bolnička zdravstvena zaštita, odnosno liječenje u bolnicama, koja je iznosila 8,2 milijarde kuna te čini više od 42 posto ukupnih izdataka za zdravstvenu zaštitu.

Sljedeća stavka po veličini su lijekovi na recept koji su koštali oko 3,3 milijarde kuna, a iza njih je primarna zdravstvena zaštita, na koju je potrošeno nešto više od 3 milijarde kuna. Hitna medicinska pomoć i sanitetski prijevoz koštali su oko 780 milijuna kuna, dok je posebno skupe lijekove HZZO platio 1,15 milijardi kuna.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara