ZAGREB je jutros ostao bez redovnog tramvajskog i autobusnog prijevoza nakon što su radnici ZET-a i Zagrebačkog holdinga u 3:30 sati započeli štrajk. U njegovoj su pozadini višemjesečni neuspješni pregovori o novim kolektivnim ugovorima, prije svega o povećanju plaća i drugih materijalnih prava. Sindikati tvrde da su iscrpili mogućnosti dogovora, dok gradska vlast smatra da su njihovi zahtjevi previsoki s obzirom na dosadašnji rast primanja.

>> IZ MINUTE U MINUTU Štrajk u Zagrebu

Štrajk je najavljen još 18. rujna, nakon propasti kolektivnih pregovora i postupka mirenja. Obuhvaća radnike ZET-a i Zagrebačkog holdinga, među njima zaposlenike Čistoće, Zrinjevca, Zagrebačkih cesta, Gradskih groblja i drugih podružnica. Sindikalni predstavnici navode da je riječ o ukupno oko 9200 radnika, a koliko će štrajk trajati zasad nije poznato. 

Galerija

Što konkretno traže sindikati?

Glavni zahtjev sindikata je povećanje osnovice plaće. Ona trenutačno iznosi 592,20 eura i množi se s koeficijentom radnog mjesta, a na tako obračunatu plaću dolaze eventualni dodaci.

>> Kolike su plaće ZET-ovaca i komunalaca?

Sindikati su na početku pregovora tražili povećanje osnovice od 19 posto. Tijekom pregovora smanjivali su zahtjeve, pa su uoči štrajka tražili povećanje od 13 posto u ZET-u i 12 posto u Zagrebačkom holdingu.

Osim povećanja osnovice, zahtjevi su obuhvatili izmjene pojedinih koeficijenata, dodataka, naknada za prijevoz i drugih materijalnih prava. Žele i kolektivne ugovore koji bi vrijedili dvije ili tri godine, umjesto dosadašnjih jednogodišnjih ugovora, kako bi zaposlenici imali veću sigurnost u pogledu svojih primanja.

Jedan od zahtjeva bilo je i uvođenje indeksacije plaća, odnosno njihovo usklađivanje s rastom troškova života. 

Što su ponudile uprave ZET-a i Holdinga?

Uprave dvaju gradskih poduzeća ponudile su povećanje osnovice za 4,5 posto, uz zadržavanje postojećih materijalnih i drugih prava. Ponuda je uključivala i automatsko usklađivanje plaća s inflacijom od početka 2027. godine. Prema izračunu poslodavaca, zajedno s povećanjem osnovice od 4,4 posto koje je provedeno početkom ove godine, to bi značilo ukupan rast osnovice od približno devet posto tijekom 2026.

Sindikati smatraju da ponuđeno povećanje nije dovoljno. Predsjednik Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske Dražen Jović ranije je izjavio da bi povećanje osnovice od 4,5 posto pojedinim radnicima donijelo tek između 15 i 45 eura više neto mjesečno.

Sindikalisti tvrde i da su tijekom pregovora bili spremni razgovarati o postupnom povećanju plaća te različitim rokovima primjene pojedinih prava, ali da od poslodavaca nisu dobili odgovarajuću protuponudu. 

Kolike su zapravo plaće radnika?

Uoči štrajka otvorio se i spor oko prikazivanja plaća zaposlenika gradskih poduzeća.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević objavio je primjere plaća iz pojedinih podružnica kako bi pokazao koliko su primanja porasla posljednjih godina.

Prema gradskim podacima za srpanj, prosječna neto plaća komunalnog radnika u Čistoći, uključujući dodatke, iznosila je 1650,61 euro, vozača Čistoće 1851,05 eura, vrtlara u Zrinjevcu 1574 eura, a cestara u Zagrebačkim cestama 1545 eura.

Tomašević je istaknuo da su plaće operativnih radnika u gradskim poduzećima posljednjih godina znatno povećane. Podsjetio je da je osnovica u svibnju prošle godine rasla za 15,6 posto, a početkom ove godine za dodatnih 4,4 posto.

Sindikati, međutim, upozoravaju da objavljeni iznosi uključuju dodatke za prekovremeni, noćni, smjenski i rad vikendom, ali i porezne olakšice koje ovise o osobnim okolnostima zaposlenika. Tvrde da mnogi radnici do tih iznosa dolaze zahvaljujući velikom broju odrađenih sati, a ne isključivo osnovnoj plaći. Jović je naglasio da su radnici objavljene plaće zaradili, a ne jednostavno dobili.

Predstavnici sindikata također upozoravaju na razlike među zaposlenicima i smatraju neprihvatljivim da radnik s dugogodišnjim stažem na istom radnom mjestu može imati manju plaću od novog kolege kojeg obučava. 

Kako je došlo do štrajka?

Kolektivni ugovor u ZET-u istekao je 31. ožujka, a u Zagrebačkom holdingu 15. svibnja. Pregovori o novim ugovorima započeli su 1. lipnja u ZET-u i 1. srpnja u Holdingu, no nakon višemjesečnih razgovora dogovor nije postignut.

Uslijedio je postupak mirenja, koji je prekinut 10. rujna. Sindikati su osam dana kasnije, 18. rujna, službeno najavili štrajk za 28. rujna. Jović je tada poručio da su sindikati tijekom gotovo dva mjeseca pregovora čekali konkretan financijski prijedlog poslodavca. Prema njegovim riječima, prva ponuda stigla je tek tijekom mirenja i odnosila se na povećanje osnovice od tri posto, da bi naknadno bila povećana na 4,5 posto.

Sindikalni predstavnici tvrde da su se pregovori nepotrebno odugovlačili i da se druga strana nije dovoljno približila njihovim prijedlozima. S druge strane, uprave ZET-a i Holdinga tvrde da su nastojale pronaći financijski održivo rješenje, ali da su sindikalni zahtjevi ostali previsoki. 

Posljednji pokušaj dogovora propao u subotu

Novi sastanak uprava ZET-a i Holdinga sa sindikatima održan je u subotu, 26. rujna, ali ni tada nije postignut dogovor. Uprave su nakon sastanka objavile da su sindikati proširili zahtjeve u odnosu na one iznesene u postupku mirenja. Kao primjer navele su tvrdnju da su sindikati u Holdingu povećali zahtjev za rast osnovice s 12 na 13 posto.

Predsjednik Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoće Mumin Hodžić to je demantirao. "Za ZET smo smanjili zahtjev s 15 na 13 posto za povećanje osnovice plaće, a za Zagrebački holding ostali smo na 12 posto i nismo povećali zahtjev na 13 posto", rekao je Hodžić.

Poručio je da su sindikati tijekom pregovora već odustali od brojnih početnih zahtjeva te da više ne namjeravaju dodatno popuštati ako s druge strane ne dobiju novu ponudu. 

Tomašević: Zahtjevi su previsoki

Gradonačelnik Tomislav Tomašević smatra da je gradska vlast tijekom njegova mandata znatno povećala radnička prava i plaće zaposlenika gradskih poduzeća. Upozorio je da se pri ugovaranju novih povećanja mora voditi računa o financijskoj stabilnosti ZET-a i Holdinga te mogućim posljedicama za cijene javnih usluga i gradski proračun.

Tomašević je u nedjelju izjavio da su sindikati na posljednjem sastanku proširili zahtjeve i da, prema njegovu mišljenju, nisu pokazali stvarnu spremnost za kompromis.
Sindikalni predstavnici takve tvrdnje odbacuju i odgovornost za neuspjeh pregovora pripisuju upravama gradskih poduzeća i gradskoj vlasti. 

Spor i oko toga koliko radnika mora raditi tijekom štrajka

Osim oko plaća, dvije strane nisu se uspjele dogovoriti ni o poslovima koji se moraju obavljati tijekom štrajka kako bi građanima ostala dostupna minimalna razina nužnih usluga. Prema podacima Grada, Uprava ZET-a predložila je da tijekom štrajka radi oko 40 posto zaposlenika.

Sindikati su, međutim, predložili da nužne poslove obavlja 48 radnika, što je 1,4 posto od ukupno 3414 operativnih zaposlenika ZET-a. Riječ je o prijedlogu minimalnog opsega rada, a ne podatku o broju zaposlenika koji sudjeluju u štrajku. Iz Grada smatraju da bi takav prijedlog ugrozio osiguravanje osnovnih javnih usluga. Sindikati, s druge strane, tvrde da bi zahtjev poslodavca da tijekom štrajka radi gotovo polovica zaposlenih pretjerano ograničio njihovo pravo na štrajk.

Zbog izostanka dogovora pokrenuti su postupci arbitraže za utvrđivanje nužnih poslova, a Grad je pokrenuo i pravni postupak kojim osporava zakonitost štrajka. 

Koliko bi štrajk mogao trajati?

Točno trajanje štrajka nije određeno. Sindikati su ranije najavili da bi mogao potrajati više dana te poručili da ostaju otvoreni za nastavak pregovora. Prema njihovim najavama, nužni poslovi, poput ukopa, interventnih i sigurnosnih službi te određenih oblika prijevoza i odvoza otpada iz ustanova koje pružaju ključne usluge, trebali bi se nastaviti obavljati.

Hoće li i kada doći do dogovora o novim kolektivnim ugovorima, kao i kakav će biti opseg nužnih poslova tijekom štrajka, zasad ostaje otvoreno.