BITKA kod Nancyja, vođena 5. siječnja 1477. godine, bila je posljednji čin dugog i krvavog sukoba koji je obilježio vladavinu Karla Smjelog, jednog od najambicioznijih vladara kasnog srednjeg vijeka. Njegova smrt na bojištu nije značila samo poraz jedne vojske, nego i konačan slom Burgundije kao velike europske sile.

Karlo Smjeli i burgundski projekt moći

Karlo Smjeli naslijedio je 1467. godine iznimno bokagatu i teritorijalno rascjepkanu Burgundiju, koja se protezala od današnje istočne Francuske do Nizozemske. Njegov cilj bio je ambiciozan i u tadašnjim okolnostima gotovo revolucionaran: stvoriti snažno, neovisno burgundsko kraljevstvo koje bi se moglo ravnopravno nositi s Francuskom i Svetim Rimskim Carstvom.

Za razliku od svojih suvremenika, osobito francuskog kralja Luja XI., Karlo nije bio sklon kompromisima ni dugotrajnoj diplomaciji. Bio je ratnik u punom srednjovjekovnom smislu riječi, osobno hrabar, ali i tvrdoglav, uvjeren da se politički problemi rješavaju vojnom silom. Upravo ga je ta sklonost otvorenim sukobima dovela u niz ratova protiv Švicaraca i lorenških vladara.

Put prema Nancyju

Godine 1476. Karlo Smjeli doživio je dva teška poraza od Švicaraca, kod Grandsona i Murtena. Ti su porazi ozbiljno uzdrmali burgundsku vojnu reputaciju, ali Karlo nije odustajao. Krajem iste godine okrenuo se Loreni, pokušavajući ponovno osvojiti Nancy, važan strateški grad i prijestolnicu vojvodstva Lorene.

Opsada Nancyja odvijala se u teškim zimskim uvjetima. Burgundska vojska bila je iscrpljena, brojčano slabija i loše opskrbljena, no Karlo je inzistirao na nastavku operacija, uvjeren da će odlučna bitka preokrenuti tijek njegove nesretne kampanje.

Bitka i Karlova smrt

Saveznička vojska, predvođena vojvodom Reneom II. od Lorene i ojačana švicarskim pješaštvom, izvela je iznenadni napad na burgundske položaje 5. siječnja 1477. godine. Napad je bio brz i dobro koordiniran, a burgundske snage nisu uspjele uspostaviti čvrstu obranu.

Bitka se brzo pretvorila u rasulo. Karlo Smjeli odbio je povlačenje i borio se do kraja. Poginuo je tijekom borbi ili u pokušaju bijega, a njegovo tijelo pronađeno je tek nekoliko dana kasnije, smrznuto u snijegu i teško prepoznatljivo. Smrt vojvode na bojištu bila je šok za suvremenike i snažan simbol kraja jedne epohe.

Posljedice bitke kod Nancyja

Karlova smrt značila je trenutni raspad burgundskog političkog projekta. Bez muškog nasljednika, njegovi su teritoriji ubrzo postali predmet borbe između Francuske i Habsburgovaca. Francuska je kruna pripojila zapadne dijelove Burgundije, dok su sjeverni posjedi preko Karlove kćeri Marije prešli u ruke Habsburgovaca.

Bitka kod Nancyja često se tumači kao kraj velikih feudalnih vojvoda i prijelaz prema jačim, centraliziranim državama. Karlo Smjeli u povijesti je ostao zapamćen kao posljednji veliki viteški vladar Zapadne Europe, čovjek čije su ambicije nadmašile političku stvarnost njegova vremena.