KORONAVIRUS

Zašto je hrvatska i svjetska struka mjesecima tvrdila da su maske beskorisne?

Zašto je hrvatska i svjetska struka mjesecima tvrdila da su maske beskorisne?
Foto: EPA

KAD SE koronavirus krajem siječnja počeo širiti iz Kine na druge zemlje, činilo se da će one susjedne biti posebno teško pogođene. 

Jedna od tih zemalja, Tajland, činila se posebno ranjivom - popularna destinacija za kineske turiste, uz tisuće ljudi koji su taj mjesec doputovali iz Wuhana, izvorišta epidemije u Kini. Unatoč tome, Tajland koji ima 68 milijuna stanovnika, do danas ima samo 3158 potvrđenih slučajeva, od čega ih se 3038 oporavilo, i samo 58 smrti. 

Broj umrlih od covida-19 na milijun stanovnika u Tajlandu je 0,8. U SAD-u je, usporedbe radi, 376. U Švedskoj je 516, u Velikoj Britaniji 635, a u Belgiji čak 839. 

Zašto je Tajland tako dobro prošao, baš kao i druge istočnoazijske zemlje? Japan, zemlja od 126 milijuna stanovnika, ima manje od tisuću potvrđenih smrti, odnosno samo 8 smrti na milijun stanovnika. Južna Koreja, s 51 milijun stanovnika, ima 282 smrti, odnosno 6 na milijun stanovnika. Tajvan, s 36 milijuna stanovnika, ima samo 7 smrti, odnosno 0,3 na milijun stanovnika. I Kina je imala relativno nizak službeni broj zaraženih i umrlih, no te su brojeve mnogi doveli u sumnju zbog prirode kineskog režima.

U istočnoj Aziji, gdje nose maske, korona je suzbijena u startu

Nekoliko faktora zaslužno je za ovaj uspjeh istočnoazijskih zemalja - djelomična karantena, odnosno tzv. lockdown, praćenje kontakata zaraženih i javnozdravstveni volonteri koji su pomogli pratiti širenje zaraze po zemlji, piše američki časopis Fast Company

Međutim, jedan faktor nameće se kao ključan - nošenje maski. Na Tajlandu i drugim navedenim zemljama ono je bilo uobičajeno i u početnoj fazi pandemije, kad je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) inzistirala da maske treba nositi samo bolničko osoblje, oni koji znaju da su zaraženi covidom-19 i oni koji ih njeguju kući.

>>Ovo su zemlje s najrigoroznijim i najslabijim mjerama. Gdje umire više ljudi?

Naravno, nošenje maski bila je raširena pojava u Kini i drugim zemljama istočne Azije i prije pojave novog koronavirusa, što zbog smrtonosne epidemije SARS-a 2003. i sličnih zaraznih bolesti u posljednjih dvadesetak godina, što zbog raširenog zagađenja zraka. 

95% tajlandskih građana odgovorilo je u anketi da i dalje nosi masku u javnosti i sada, kad je u cijeloj zemlji tek nekoliko novih slučajeva dnevno. Usporedimo to sa situacijom u Hrvatskoj, gdje se maske, nakon prva dva-tri tjedna karantene, praktički nestale s ulica, parkova, javnog prijevoza i iz većine zatvorenih prostora. 

Novo istraživanje: Zemlje u kojima se nose maske imaju do 100 puta manju smrtnost

Novo istraživanje u kojem su analizirani podaci o smrtnosti od koronavirusa utvrdilo je da su zemlje koje su uvele obavezu nošenja maski u početnoj fazi epidemije ili gdje su građani samoinicijativno usvojili tu praksu imale stopu smrtnosti i do 100 puta manju od onih u kojima to nije bio slučaj.

"Pregledali smo podatke iz 198 zemalja diljem svijeta i smrtnost od koronavirusa. Utvrdili smo da su zemlje gdje su se maske uvele rano - prije nego što je epidemija imala šanse proširiti se u njihovoj zemlji - imale mnogo nižu smrtnost", objasnio je za Fast Company glavni autor studije Christopher Leffler, liječnik i profesor s Virginia Commonwealth University. 

"Imate također (osim Japana i Južne Koreje) Tajvan, Hong Kong, Makau - mnogo je zemalja u kojima su se maske rano počele koristiti. Vijetnam i Tajland su dobri primjeri jer su zadržali broj smrti po glavi stanovnika vrlo nisko", rekao je Leffler i za kanadski portal Global News.

Razlika između zemalja u kojima su se maske nosile i onima koje nisu bile su goleme - stopa smrtnosti rasla je 8% na tjedan u prvima, u prosjeku, a čak 54% tjedno u drugima. Studija još nije prošla stručnu recenziju, a zasad je objavljena na specijaliziranom serveru medRxiv.org.

Neka istraživanja već su ranije pokazala da maske imaju učinka u sprečavanju prijenosa koronavirusa - primjerice, ono objavljeno u uglednom časopisu Nature Medicine, u kojem se testirao dah kod 246 sudionika zaražena koronavirusom ili virusom gripe, podijeljeno na dvije grupe. 

Istraživanje: Kirurške maske jednako učinkovite kao one s filterom

Kod samo 4% sudionika iz grupe koji su nosili kirurške maske u respiratornim kapljicama je pronađen virus gripe, dok je isti pronađen kod 26% sudionika grupe koji nisu nosili masku. Što se koronavirusa tiče, on je pronađen kod 30% sudionika koji nisu nosili maske, dok god onih koji su je nosili uopće nije pronađen - ni u respiratornim kapljicama ni u aerosolu. O ovom istraživanju pisao je u travnju na svom Facebook profilu i naš poznati mikrobiolog Gordan Lauc

>>Jesu li maske na kraju korisne ili beskorisne? Znanost ima odgovor

Također, najveća studija ikad provedena na temu korisnosti maski, objavljena 2019. u uglednom medicinskom časopisu JAMA, usporedila je kirurške maske s maskama s respiratorima N95. Ona je provedena u bolnicama u šest američkih gradova na oko 2400 medicinskih djelatnika. Studija je pokazala da kirurške maske pružaju podjednaku zaštitu kao i skuplje, a neudobnije, maske s respiratorima. 

U kolikoj točno mjeri maske sprečavaju zarazu za one koji ih nose, nije definitivno utvrđeno. Prema još jednom radu objavljenom u uglednom časopisu British Medical Journal, propusnost za viruse kod maski od tkanine je oko 97%, kod kirurških oko 44%, kroz četiri tjedna, u bolničkom okruženju u kojem je količina virusa mnogo veća nego drugdje. 

No novo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta Cambridge i Greenwich, objavljeno u znanstvenom časopisu Proceedings of the Royal Society A, utvrdilo je da nošenje maski u javnosti u bar 50% populacije drži takozvani reproduktivni broj (R0), odnosno broj ljudi koje u prosjeku zarazi osoba zaražena covidom-19, ispod 1.0 u svim scenarijima modela - čak i ako su u pitanju manje učinkovite maske od platna. To znači da će se novi valovi epidemije biti puno manji i da neće biti potrebna potpuna karantena.

"Naše analize podržavaju hitno i univerzalno usvajanje maski u javnosti", poručio je dr. Richard Stutt, član istraživačkog tima.

Nasuprot tome, WHO je još krajem ožujka tvrdio da nema dokaza da od masovnog nošenja maski ima koristi u suzbijanju epidemije, već da ono čak može biti i štetno, ako ljudi ne rukuju s maskama ispravno ili ako im daje lažan osjećaj sigurnosti pa se zbog toga ne drže ostalih mjera.

>>Zašto WHO sad preporučuje da se maske nose na javnim mjestima?

WHO mjesecima inzistirao da ne treba nositi maske ako nismo bolesni 

Međutim, WHO je početkom ovog mjeseca drastično promijenio smjernice i sada preporučuje vladama da potaknu stanovnike na nošenje maski na javnim mjestima gdje postoji rizik transmisije koronavirusa.

"Savjetujemo vlade da potaknu stanovnike da nose maske. Točnije, neka nose masku od tkanine, to jest nemedicinsku masku", rekla je za Reuters u intervjuu Maria Van Kerkhove, tehnička voditeljica WHO-a za koronavirus. 

"Sada imamo dokaze da maske, ako se nose ispravno, mogu biti barijera potencijalno zaraznim kapljicama", pojasnila je promjenu smjernica Kerkhove. No pitanje koje se nameće jest - je li trebalo čekati mjesecima da "dobijemo dokaze" da maske djeluju, kad znamo da je u suzbijanju epidemije doslovno svaki dan bitan?

>>Podsjetimo se kako je Grba-Bujević govorila: Maske ne mogu pomoći

Naš Nacionalni stožer civilne zaštite također je napravio bizaran obrat. Njegova članica Maja Grba-Bujević, inače ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, u veljači je tako tvrdila: "Neće nas maska zaštititi od ulaska virusa”. Prije nekih mjesec dana je, zajedno s ostatkom Stožera, promijenila stav i ustvrdila: "Maske u zatvorenom se apsolutno treba nositi."

Sličan su zaokret napravili i američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) koji je u travnju konačno izdao preporuku o nošenju maski od tkanine te radna skupina Bijele kuće za koronavirus. Njen član i vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci na kraju je priznao ono što su kritičari WHO-a i zagovornici nošenja maski od početka tvrdili - da su stručnjaci i vlasti u SAD-u i nizu drugih zemalja odvraćali ljude od nošenja maski jer su se bojali da ih je naprosto premalo dostupno te da će masovno nošenje izazvati nestašicu za bolničko osoblje, kojem je zaštitna oprema najpotrebnija.

"Ozbiljno, ljudi - prestanite kupovati maske!" opominjao je Fauci Amerikance krajem veljače na Twitteru. 

Fauci: Bojali smo se da će liječničko osoblje ostati bez maski

"Javnozdravstvena zajednica - i mnogi ljudi su ovo govorili - bila je zabrinuta da se sve ovo događa u trenutku kad su zalihe osobne zaštitne opreme, uključujući N95 maske (s filterom) i kirurške maske, vrlo niske", rekao je pak Fauci u intervjuu prošli tjedan.

"Bojali smo se da ćemo uskratiti (maske) onima koji ih stvarno trebaju", dodao je, objašnjavajući da vlada nije htjela da zdravstveni radnici ostanu "bez opreme koja im treba." 

"Sad imamo maske i znamo da vam ne treba maska N95 ako ste obična osoba na ulici. Znamo da obična maska od tkanine može funkcionirati u mnogim slučajevima", zaključio je.

>>WHO se osramotio oko korone. YouTube svejedno briše sve s čim se WHO ne slaže

To bi, naravno, bilo sasvim legitimno da se taj razlog otvoreno objasnio javnosti. Umjesto toga, bio je skriven iza upitnih znanstvenih argumenata o beskorisnosti maski. A WHO se, podsjetimo, već "proslavio" i svojim tvrdnjama s početka pandemije o situaciji o Kini, koje su se kasnije ispostavile kao potpuno pogrešne. Teško je ne uočiti kontrast između skepse prema nošenju maski kao učinkovitoj mjeri i nekritičkog povjerenja koje je WHO gajio prema kineskim vlastima koje su u siječnju aktivno zataškavale razmjere epidemije. 

Prognoza za Hrvatsku: 600 mrtvih bez nošenja maski, 270 s maskama

Podsjetimo, WHO na svojoj Twitter stranici 14. siječnja imao je sljedeću objavu: "Preliminarna straga koju su provele kineske vlasti nije pronašla nikakve jasne dokaze prijenosa novog koronavirusa (2019-nCoV) identificiranog u Wuhanu, u Kini, s čovjeka na čovjeka." Naknadno se pokazalo da je taj zaključak, preuzet od kineskog režima, već tada bio neistinit.

>>Nove procjene za Hrvatsku: Očekuje se 1500 mrtvih do listopada

Na kraju, o učinkovitosti maski svjedoči i model koji je izradio zdravstveni istraživački centar na Sveučilištu Washington, Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), koji je danas iznio alarmantnu prognozu za Hrvatsku, u skladu s novim skokom broja zaraženih. Do kolovoza bi, prema ovom predviđanju, broj umrlih od covida-19 u Hrvatskoj mogao narasti na više od 600, šest puta više nego danas. Do listopada bi mogao prijeći 1400.

No u slučaju da građani masovno počnu nositi zaštitne maske, predviđeni broj je daleko manji - oko 270 smrtnih slučajeva do kraja rujna. Što samo ponovo nameće pitanje - koliko se života diljem svijeta moglo spasiti da su maske osigurane u dovoljnoj količini i da se javnost poticalo na njihovo nošenje?

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara