ŽIDOVSKE zajednice u Hrvatskoj danas počinju s obilježavanjem blagdana Pesaha, posvećenog sjećanju na izbavljenje židovskog naroda iz egipatskog sužanjstva prije više od tri tisuće godina.

Pesah se slavi 14./15. nisana, odnosno na prvi proljetni puni mjesec (ožujak/travanj), i traje u Izraelu sedam, a u dijaspori osam dana.

Pesah, jedan od tri hodočasnička blagdana

Jedan je od tzv. biblijskih blagdana izravno propisanih u Tori, Mojsijevom Petoknjižju, i jedan je od tri hodočasnička blagdana, uz Šavuot i Sukot.

Povijesno slovi kao najvažniji židovski blagdan jer su Židovi na Pesah izašli iz ropstva na slobodu i zapravo postali narod. Prvi put slavili su ga pri izlasku iz Egipta, godine 2448. prema židovskom kalendaru (1312. pr. n. e.).

Poznat je i pod imenima Hag Haviv (blagdan proljeća), Hag Hamcot (blagdan beskvasnih kruhova) te Zman herutenu (vrijeme naše slobode), a označava i početak sezone žetve u Izraelu.

Prema Starom zavjetu, Bog je čuo vapaje porobljenih Židova u Egiptu i poslao proroka Mojsija da ih oslobodi i povede prema slobodi. Faraon Ramzes II. nije ih želio pustiti pa je Egipat pogodilo deset biblijskih pošasti. Nakon posljednje pošasti, dopušten im je izlazak.

Riječ Pesah podsjeća na domove židovskih predaka u Egiptu kada ih je Gospod, kažnjavajući Egipćane, spasio, odnosno njihove kuće je "preskočio". Osim značenja "preskočiti", ta riječ ima i značenja: izvesti, spasiti, izbaviti. Osim izbavljenja iz Egipta, odnosi se i na ono koje će se tek dogoditi u Mesijino doba.

Priča o izbavljenju iz ropstva opisana je u Knjizi Izlaska, drugoj knjizi Starog zavjeta i Petoknjižja. Oslobođenje židovskog naroda, prelazak Crvenog mora i početak puta prema Obećanoj zemlji središnje su teme ovog blagdana.

U Knjizi Izlaska (15, 1-21) Mojsije je s Izraelcima otpjevao pjesmu zahvale za izbavljenje u čast Jahvi. U tom remek-djelu starozavjetnog pjesništva stoji: "On je Bog moj, njega ja ću slaviti, on je Bog oca moga, njega ću veličati. Jahve je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo. Kola faraonova i vojsku mu u more baci; cvijet njegovih štitonoša More crveno proguta. Valovi ih prekriše; poput kamena u morske potonuše dubine."

Seder, svečana večera prvog dana Pesaha

Prve večeri Pesaha održava se svečana večera, Seder. U Izraelu se Seder održava samo prve večeri Pesaha, a u dijaspori prve i druge večeri blagdana. Tijekom večere čita se Hagada šel Pesah, knjiga koja opisuje izlazak iz Egipta nakon višestoljetnog ropstva, dok svako od 15 jela na stolu ima svoje simbolično značenje.

Riječ "seder" na hebrejskom znači "red" jer se tada pripovijeda o redoslijedu događaja koji su se zbili od kada su Jakov i njegovi potomci, ukupno 70 ljudi, otišli u Egipat, sve do izlaska iz Egipta, kada su postali narod.

Beskvasni kruh maces simbolizira nevolje i žuran izlazak iz Egipta. Tri komada macesa predstavljaju čitav židovski narod: Kohen, Levi i Israel.

Pileće krilo ili janjeća koljenica podsjećaju na pashalnu žrtvu, tvrdo kuhano jaje simbolizira uništenje Hrama i tugu, "maror" i "hazeret" (gorke trave i hren) simboliziraju gorčinu ropstva, "haroset" (mješavina oraha, jabuka i vina) podsjeća na blato kojim su gradili egipatske gradove, a "karpas" (celer ili peršin) simbol je novog života.

Slana voda, u koju se umaču gorke trave, podsjeća na suze prolivene u ropstvu. Tora naučava da je ta patnja bila dio Božjeg plana jer pokazuje, onda i sada, da patnja može čovjeka učiniti osjetljivijim i zahvalnijim za dobrotu te da su ciljevi ostvareni kroz napor i muku dublje urezani u čovjekovu dušu.

Tijekom sedera piju se četiri čaše crnog vina zbog četiri razine slobode: fizičko udaljavanje iz zemlje egipatske ("Ja ću te izbaviti"), oslobađanje od intelektualnog i duhovnog ropstva ("Ja ću te spasiti"), stvaranje naroda zauvijek otpornog na trajno ropstvo ("Ja ću te osloboditi") i Bog prihvaća Izrael kao svoj izabrani narod i na Sinaju mu daruje Toru ("Uzet ću te sebi za narod").

Tijekom blagdana zabranjeno je konzumirati hranu koja sadrži kvasac, kao i fermentirane žitarice, jer predstavljaju nadutost, oholost i vezanost za materijalno.

Obred Sedera simbolizira duhovno i fizičko oslobođenje, slobodu i početak novog života za Židove.

Sarajevska Hagada

Hagada, na hebrejskom "pričanje", koja pripovijeda o izlasku iz Egipta, jedna je od najvažnijih židovskih knjiga. Prvi put je zapisana u 5. st. pr. n. e. Vremenom su Hagadi dodavani i drugi dijelovi, uključujući i odlomke iz Biblije. Brojne Hagade nalaze se u svjetskim muzejima i umjetničke su dragocjenosti svjetskoga ugleda.

Među njima je i Sarajevska Hagada, jedan od najstarijih i najljepših iluminiranih židovskih rukopisa na svijetu, nastao u Barceloni oko 1350. godine. Pisan je na prerađenoj koži (pergamentu), a Židovi su rukopis ponijeli iz Španjolske nakon progona u 15. stoljeću, preko Italije do Sarajeva.

U Hrvatskoj se Pesah obilježava u židovskim zajednicama u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.

Hrvatski Židovi i njihov doprinos društvu

Hrvatski Židovi ostavili su veliki trag u društvu, od Vatroslava Lisinskog, autora prve hrvatske opere "Ljubav i zloba", Sonje Kastl, primabalerine i prve ravnateljice Baleta HNK, dobitnika Oscara Branka Lustiga, glumca Relje Bašića, pjesnika Ivana Gorana Kovačića, dizajnerice i spisateljice Žuži Jelinek, slikara Alfreda Pala i Zlatka Boureka, pisaca i povjesničara Slavka i Ive Goldsteina, do Alfija Kabilja, skladatelja jedne od najljepših domoljubnih pjesama, "Tvoja zemlja", nastale 1970. na valu Hrvatskog proljeća.

Tijekom Domovinskog rata posebno su se istaknuli Nenad Porges, bivši ministar gospodarstva, te Jakov Bienenfeld, koji se već 1991. uključio u obranu Hrvatske, dok je njegov otac Zlatko Bienenfeld bio osobni savjetnik ratnog ministra obrane Gojka Šuška te general-bojnik u HV-u. Liječnik Slobodan Lang organizirao je konvoj pomoći za bolnicu Nova Bila, probivši osmomjesečnu blokadu oko 70.000 Hrvata u Lašvanskoj dolini.