PREDSJEDNIČKI IZBORI

Znanstvenici za Index: Evo što bi moglo odlučiti rezultate predsjedničkih izbora

Znanstvenici za Index: Evo što bi moglo odlučiti rezultate predsjedničkih izbora
Foto: Index/Goran Stanzl/Pixsell

ZORAN Milanović, Kolinda Grabar-Kitarović i njihovi izborni stožeri trebali bi znati koje su im snage i problemi i na temelju njih bi trebali oblikovati svoje kampanje za drugi krug predsjedničkih izbora. U tome bi im podaci i analize dosadašnjih izbora mogli puno pomoći, poručio je trojac hrvatskih znanstvenika.

Fizičar dr. sc. Davor Horvatić sa zagrebačkog PMF-a (na slici dolje), njegova kolegica matematičarka dr. sc. Petra Posedel Šimović koja predaje na Agronomiji i FER-u (na slici niže) te fizičar Nenad Mijić s PMF-a napravili su brojne stručne analize prvog kruga ovogodišnjih izbora i prijašnjih iz 2014. te na temelju njih izveli brojne zanimljive zaključke.

Jedan od njih, o kojem smo već pisali, jest da nema nikakvih naznaka da se na izborima u Hrvatskoj vara, barem ne u nekoj ozbiljnijoj mjeri koja bi se mogla opaziti i promijeniti rezultat.

>> Mogu li izbori za predsjednika biti namješteni?

Škoro je najbolje šarmirao birače

Druga je da je Miroslav Škoro u prvom krugu izbora najbolje od svih kandidata iskoristio mjesta masovnog okupljanja na kojima su ljudi po prirodi stvari već bili vani i dostupni.

„On je na takvim mjestima osvajao simpatije ljudi, često kontaktom licem u lice. Ostvario je značajan uspjeh i iznenadio čak i u Gradu Zagrebu pokazavši da mu nije bila potrebna nikakva stranačka struktura. Samo je došao među ljude bez da ih je organizirano okupljao“, kaže Posedel Šimović.

„On je došao na neko mjesto na kojem su ljudi već bili prisutni iz nekih drugih razloga. Primjerice, ljudi se okupljaju na Adventu. Pritom su u raspoloženju da misle da možda neće izaći na izbore jer smatraju da nisu naročito bitni. Onda se pojavi Škoro o kojem nisu imali formirano mišljenje. Škoro je u Zagrebu uspio privući brojne ljude koji nisu nužno jaka desnica, već su neutralni. Takvih očito ima puno. Zamislite sada takve ljude s društvom na Adventu. Škoro dolazi i nešto zapjeva, uljepša im večer i oni odluče da će ipak glasati za njega. Kolinda je možda nešto slično mogla napraviti da se, primjerice, pojavila pred okupljenima u društvu nekog popularnog nogometaša. Sigurno bi probudila simpatije u nekom krugu ljudi. Zašto? Zato što su ljudi ondje došli zbog sebe i svoje zabave, a Škoro ili neki drugi predsjednički kandidat može im tu zabavu učiniti još ljepšom“, pojasnila je naša matematičarka.

Josipović nije znao kako aktivirati svoje glasače

Posedel Šimović smatra da je na predsjedničkim izborima 2014. Ivi Josipoviću nedostajalo više susreta s ljudima i uljepšavanja trenutaka glasačima u mjestima u kojima su mu oni već bili izuzetno naklonjeni.

„Primjerice, mogao se pojaviti na jugu Trešnjevke ili na istoku Novog Zagreba gdje je imao većinu. Da je izašao među ljude i možda podijelio grah, ta većina bi vjerojatno bila i veća pa bi mu to možda bilo sasvim dovoljno za pobjedu“, uvjerena je naša mlada stručnjakinja s Agronomije i FER-a.

Veća izlaznost ide u korist Grabar-Kitarović

Horvatić kaže da su neki argumenti, kao što su veća izlaznost i veća aktivacija biračkog tijela, uglavnom na strani birača HDZ-a.

„Barem za sada je tako. Moguće je možda da SDP uspije ostvariti neku promjenu u tom smislu u drugom krugu. Podaci pokazuju da je HDZ do sada uvijek bio bolji u aktivaciji biračkog tijela. To znači, primjerice, da ja, ako sam imao u planu nekamo otići za vikend, to neću učiniti zbog izbora jer ću smatrati da je previše važno ostati i glasati. Podaci također pokazuju da postoje skupine ljudi koji su vrlo odlučni da će glasati za neku opciju, bilo za HDZ ili SDP, što god da bilo. No postoji jedan broj ljudi koji mogu promijeniti svoje mišljenje, primjerice, ako je netko bio dobar ili loš u debati. To je dio koji bi mogao činiti razliku jer će se voditi bitka za svaki glas. Milanović trenutno ima prednost pred Kolindom od nekoliko postotnih bodova“, tumači naš fizičar.

Tim ističe kako podaci pokazuju da bi Milanović u drugom krugu u samom startu trebao ostvariti značajnu prednost pred Grabar-Kitarović ako želi pobijediti. No, to se za sada, prema trenutnim anketama čini malo vjerojatnim. One su prije nekoliko dana pokazivale da je odnos 48 posto za Milanovića, a 41 posto za Grabar-Kitarović. Nakon debate se to možda malo promijenilo.

"Borba će se voditi za svaki glas"

„Kada bi Milanović imao veću prednost, primjerice 60 posto naprama 40 posto, onda ga Grabar-Kitarović ne bi uspjela stići. Naša premisa je da će izbori biti neizvjesni do samog kraja te da će se voditi borba za svaki glas ako Milanović ne starta s velikom prednošću. U tom slučaju, ako je neće imati, postoji velika vjerojatnost da ćemo imati reprizu izbora iz 2014., odnosno da će Grabar-Kitarović na koncu preteći Milanovića. Naime, ona u odnosu na Milanovića ima frekventnije biračke kutije u kojima je izlaznost veća i u kojima je postotak glasova za nju veći.

„Prema našim analizama prvog kruga, Grabar-Kitarović ima na statističkim slikama veći desni rep od njega. To u prijevodu znači da je ona značajno odstupala od svojeg početnog prosjeka, a on manje. Milanović je odmah na početku imao oko 30 posto glasova. U početku prebrojavanja Grabar-Kitarović je zaostajala, a Škoro je bio odmah iznad nje. Ljudima se činilo da ona neće ući u drugi krug, međutim, pokazalo se da to nije točno. Dinamika obrade njezinih rezultata pokazuje da ona ima češće izlete s biračkim kutijama na kojima je izlaznost velika, a rezultati njoj u prilog su veći od njezinog prosjeka. To ju je izvuklo u prvom krugu. To se osobito vidi na glasačkim mjestima u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ova prva nije velika po broju glasača, no Kolinda na tim mjestima postiže značajno natprosječne rezultate“, tumači Posedel Šimović.


Razdioba Škorinih glasova po hrvatskim regijama

Važno je razumjeti što govore statistike

Znanstveni trojac smatra da bi kandidati trebali iskoristiti to što podaci i analize pokazuju. Primjerice, SDP ne bi smio zanemariti da Grabar-Kitarović ima prednost od veće izlaznosti. To, pak, znači da bi trebao smisliti kako će uzvratiti, među ostalim, kako će aktivirati svoje biračko tijelo.

„Moguće je da SDP na to može reagirati tako da se puno više potrudi u debatama. Josipović je 2014. propustio aktivirati svoje biračko tijelo da izađe na izbore u mjestima koja su mu bila vrlo naklonjena. Za njega je to prvenstveno bio Zagreb u kojem je propustio priliku pokazati se pred ljudima i potaknuti svoje birače da izađu“, kaže Horvatić.

Tim ističe da je poanta njihove priče da nitko od kandidata ne bi smio ignorirati podatke koji se pokazuju u znanstvenim analizama.

„Međutim, bojim se da mi tu jako zaostajemo za razvijenim demokracijama. Vani je najnormalnija stvar da se o takvim stvarima vodi računa. Primjerice, kada je BBC pitao Obamu za intervju tijekom predizborne kampanje, odgovor je bio negativan. Oni su rekli: 'Vi ste izvan Amerike, a nama to nije interesantno.' Oni su radije išli na teren u lokalna mjesta. Što će njima intervju na BBC-ju kada im podaci pokazuju što je za njih uistinu važno“, pita se retorički naša matematičarka.

Jedan od problema u aktivaciji biračkog tijela s kojim bi Milanović trebao računati, a po komentarima se čini da računa, jest činjenica da se izbori održavaju u vrijeme zimskih praznika i sezone skijanja koje je za njega nezgodno. Naime, podaci pokazuju da bi na dan glasanja u drugom krugu oko 70.000 Hrvata s pravom glasa moglo biti na skijanju, a kako oni uglavnom dolaze iz urbanih sredina tradicionalno sklonijih SDP-u i Milanoviću, šteta bi za njega mogla biti veća. Za razliku od Milanovića, Škoro i Grabar-Kitarović više glasova osvajaju u više ruralnim sredinama, osobito u Slavoniji i Dalmatinskoj Zagori u kojima je udio skijaša manji nego, primjerice, u Zagrebu ili Rijeci (grafika gore).

Kako će se rasporediti Škorini glasovi?


Korelacija Škorinih i Milanovićevih glasova


Korelacija Škorinih i Kolindinih glasova

Jedno od ključnih pitanja koje si mnogi postavljaju pred drugi krug je kome će ići glasovi onih koji su u prvom krugu glasali za druge kandidate, prije svega za Škoru.

Tu također postoje zanimljivi signali u analizama našeg trojca (grafikoni gore).

Gdje Kolinda može tražiti glasove, a gdje Milanović?

„Na horizontalnoj osi x predstavljen je udio glasova za Škoru, a na vertikalnoj osi y za Milanovića, odnosno Grabar-Kitarović (grafikoni dolje). U slučaju Grabar-Kitarović vidimo razdiobu glasova u obliku lijevka nagnutog prema desno. U slučaju Milanovića vidimo razdiobu u obliku položenog mladog Mjeseca. Što to znači? Točkice na grafikonima predstavljaju biračke kutije. Iz grafikona Grabar-Kitarović vidi se da postoji međusobna pozitivna korelacija između nje i Škore. Ondje gdje Grabar-Kitarović postiže oko 20 posto glasova i Škoro postiže oko 20 posto. Slična korelacija vrijedi za raspodjelu glasova sve do 40 posto. Činjenica da se taj lijevak širi prema gore lijevo i prema desno pokazuje veliku fleksibilnost u prosječnom broju glasova za Grabar-Kitarović. Drugim riječima, na mjestima gdje je Škoro dobio izuzetno veliku podršku, primjerice oko 80 do 90 posto, Grabar-Kitarović dobila je do 20 posto. Tu ona ne može tražiti velike postotke koji su joj potrebni za pobjedu. Na mjestima na kojima je Škoro dobivao između 20 i 40 posto, a Grabar-Kitarović između 20 i 55 posto, vidi se da se lijevak naginje njoj u korist. Tu ona treba pokušati pridobiti Škorine glasače. To bi trebala biti njezina strategija. Želim reći da nije važno razmišljati samo u grubim kategorijama kao što su glasovi Miroslava Škore. Nije svejedno odakle su ti glasovi, na kojim su biračkim mjestima ostvareni. Škorini glasovi se među sobom jako razlikuju. Škoro jest dobivao više glasova desnice nego ljevice, no to ne znači da će Grabar-Kitarović s lakoćom osvojiti sve njegove glasove", smatra Posedel Šimović.

"Prije svega postoje desni glasači koji su se jako okrenuli protiv nje. Neki od njih možda radije neće izaći na birališta nego da daju glas njoj. Na temelju grafikona vidi se da Škorini glasači imaju puno veću fleksibilnost da glasaju za Grabar-Kitarović nego za Milanovića. Na to ukazuje lijevak koji se malo više proteže desno prema gore nego kod Milanovića kod kojega njegov polumjesec ima sklonost padu na mjestima na kojima Škoro dobiva puno glasova. Tu Milanović nema što tražiti. No on ima prostora među svojim glasačima na mjestima na kojima je Škoro dobivao do 20 posto. Tu vidimo da se Milanovićev grafikon naginje jako prema gore, što znači da na tim mjestima glasovi mogu ići jako u prilog njemu. Izborni stožeri kandidata trebali bi istražiti koja su to mjesta i na temelju tih podataka odlučiti gdje će uložiti više energije. Kod Milanovića je raspodjela Škorinih glasova padajuće konveksna, a kod Grabar-Kitarović rastuće konveksna. To znači da čak i jedan postotni bod u udjelu Škorinih glasača više, kod Milanovića uzrokuje veliki pad, a kod Grabar-Kitarović rast. Tu bi politička interpretacija biračkog tijela kao desnog i lijevog postigla konsenzus s našim podacima. No, važno je da se teorija i podaci podudaraju i da se i iz podataka i iz teorije izvlače pouke. Zaključke treba izvoditi iz sinergije teorije i podataka, a ne samo iz jednog ili drugog. Na taj način dobiva se preciznija slika. Svaki pravi broj smješten na pravo mjesto može biti koristan, a svaki na krivom mjestu štetan. To je naša poruka“, zaključila je Posedel Šimović.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz predsjedničke izbore instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: predsjednički izbori

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara