DANA 8. kolovoza 1946. u zrak se prvi put podigao XB-36, prototip bombardera koji će ubrzo postati jedan od najupečatljivijih simbola početka Hladnog rata. Convair B-36 Peacemaker bio je golem čak i prema današnjim mjerilima, a njegova je glavna zadaća bila zastrašujuće jednostavna: omogućiti Sjedinjenim Državama da nuklearnim oružjem napadnu cilj tisućama kilometara od svojih baza.

Ime Peacemaker, odnosno Mirotvorac, zato zvuči gotovo ironično. No dobro opisuje logiku vremena u kojem je služio. B-36 nije trebao pobijediti u nuklearnom ratu. Trebao je uvjeriti protivnika da ga ne započne.

Nastao je zbog straha da bi Britanija mogla pasti

Korijeni B-36 sežu u 1941. godinu. Drugi svjetski rat još nije zahvatio SAD, a američki vojni vrh morao je računati s mogućnošću da nacistička Njemačka porazi Veliku Britaniju. U takvom scenariju Amerikanci bi ostali bez ključnih baza iz kojih bi njihovi bombarderi mogli napadati ciljeve u Europi.

Zato je američko ratno zrakoplovstvo zatražilo razvoj bombardera golemog dometa, sposobnog za napade na Europu iz baza u Sjevernoj Americi. Projekt se otegnuo, rat je u međuvremenu završio, a B-36 više nije bio potreban za borbu protiv Njemačke.

No pojavio se novi protivnik. Odnosi SAD-a i Sovjetskog Saveza brzo su se pogoršavali, počinjao je Hladni rat, a atomska bomba potpuno je promijenila vojnu strategiju. B-36 odjednom je ponovno imao svrhu.

Bio je toliko velik da je B-29 pokraj njega izgledao malen

Dimenzije Peacemakera najbolje pokazuju koliko je projekt bio ambiciozan. Raspon krila iznosio mu je oko 70 metara, odnosno više nego kod znatno poznatijeg B-52 Stratofortressa koji ga je kasnije zamijenio. B-36 bio je dug gotovo 50 metara, a kasnije verzije mogle su nositi oko 39 tona bombi.

U početku ga je pokretalo šest golemih klipnih motora Pratt & Whitney smještenih na neobičan način, propeleri su bili iza krila i gurali avion naprijed. Pokazalo se, međutim, da takvom divu treba još snage.

Kasnijim verzijama zato su dodana četiri mlazna motora. B-36 je tako imao ukupno deset motora, što je među posadama dovelo do poznatog opisa "six turning and four burning", šest se okreće, četiri gore.

Oružje ranog Hladnog rata

Prvi operativni B-36 stigli su u američki Strategic Air Command 1948. godine. Njihova najveća prednost bila je izniman domet. SAD je dobio bombarder koji je mogao poletjeti iz Sjeverne Amerike i dosegnuti ciljeve duboko na teritoriju potencijalnog protivnika.

Upravo je sposobnost nošenja nuklearnog oružja učinila B-36 jednim od ključnih američkih sredstava odvraćanja prije nego što su interkontinentalne rakete postale dominantan dio nuklearnog arsenala.

Peacemaker ipak nije bio savršen. Bio je ogroman, skup i relativno spor, a pojavom sve boljih mlaznih lovaca postajalo je upitno koliko bi dugo mogao preživjeti iznad neprijateljskog teritorija. Zbog B-36 vodila se i velika politička rasprava u SAD-u, posebno između ratnog zrakoplovstva i mornarice oko toga kako bi zemlja trebala voditi eventualni budući nuklearni rat.

Mirotvorac koji nikada nije bacio bombu na neprijatelja

Unatoč svemu za što je bio projektiran, B-36 nikada nije upotrijebljen u borbi. Nije bombardirao Koreju tijekom Korejskog rata niti je ikada izbacio nuklearno oružje na neprijateljski cilj.

U tome se krije neobična ostavština njegova imena. Peacemaker je bio jedan od najrazornijih vojnih strojeva svoga vremena, ali njegova je stvarna funkcija bila prijetnja uporabom te sile.

Proizvodnja je završila 1954. godine, nakon više od 380 proizvedenih primjeraka. Tehnologija je već brzo napredovala i golemi bombarder s klipnim i mlaznim motorima počeo je izgledati kao prijelazno rješenje između Drugog svjetskog rata i novog doba.

Do kraja desetljeća zamijenio ga je B-52 Stratofortress, potpuno mlazni strateški bombarder koji je prvi put poletio 1952. godine. Posljednji B-36 povučeni su iz službe 1959.

B-52 leti i danas. B-36 je, nasuprot tome, ostao simbol jednog vrlo kratkog razdoblja u kojem su nuklearne bombe već postojale, ali interkontinentalne balističke rakete još nisu preuzele njihovu glavnu ulogu. Bio je div napravljen za rat koji se nikada nije dogodio, i upravo je u tome, barem djelomično, bila njegova svrha.