Foto: Shutterstock
ZNATE LI da svaki četvrti čovjek na kugli zemaljskoj pati od manjka vitamina D, te da se ovaj manjak pojavljuje kod ljudi sa svih kontinenata? Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca, kojeg nalazimo u hrani koju jedemo, ali i kao hormon kojeg tijelo samo proizvodi.
U posljednjem desetljeću upravo je među istraživačima vitamin D dobio na važnosti jer je utvrđeno da njegov manjak može dovesti do niza kroničnih oboljenja i infekcija.
Vitamin spada u vitamine topive u mastima. On povećava apsorpciju kalcija i fosfora iz probavnog sustava i ugradnju kalcija u strukturu kostiju. Mehanizam djelovanja je poticanje aktivnog transporta kalcija kroz epitel ileuma, preko povećanja sinteze proteina koji veže kalcij u epitelu tankog crijeva.
Što se tiče učinka na imunitet, vitamin D potiče aktivnosti citotoksičnih T-limfocita (stanica-ubojica) i poboljšava fagocitozu, te sudjeluje u sintezi određenih peptida koji posjeduju antibakterijska svojstva.
Vitamin D neophodan je za čvršće i kvalitetnije mišićno tkivo. Osim toga, vitamin D je odgovoran za dopremanje nutrijenata poput kalcija i fosfora u mišiće čime se poboljšavaju mišićna kontrakcija, rast i sagorijevanje masti. Vitamin D ima 3 centralne funkcije: reguliranje imunološkog sustava (obrambene sposobnosti tijela), reguliranje rasta stanica te reguliranje hormonske ravnoteže.
Simptomi nedostatka vitamina D uključuju depresivna stanja, bolove u leđima, pretilost, osteoporozu, multiplu sklerozu, izražen pms, astmu, bronhitis, hipertenziju i dijabetes.
Nedostatak vitamina D javlja se kod nedovoljnog izlaganja suncu, neadekvatne prehrane, ili oštećenja bubrega. Nastalo stanje nedostatka vitamina D zove se rahitis, pri čemu oslabljuje apsorpcija kalcija i fosfora iz tankog crijeva opada i kosti postaju lomljive, a u kasnijim stadijima dolazi do tetanije, što može uzrokovati smrt. Također, niska razina vitamina D povezuje se s ubrzanom progresijom karcinoma, povećanim mortalitetom, dijabetesom i drugim zdravstvenim problemima.
Nadalje, niska razina vitamina D povezana je s više potkožnog masnog tkiva i više visceralne masnoće (trbušne).
Hrana bogata vitaminom D jest hrana životinjskog porijekla poput mlijeka i mliječnih proizvoda, masna riba poput tune, skuše, srdele i lososa (100 grama ove ribe dnevno opskrbljuje vas s 80 posto dnevne potrebe za vitaminom D). Osim toga, vitamin je u umjerenoj količini prisutan u žumanjku jajeta, narančinom soku te goveđoj jetri.
Potrudite se redovito jesti namirnice bogate vitaminom D, a za sunčanih dana odvojite barem 20 minuta za izlaganje sunčevim zrakama. Ako živite u područjima s dužim razdobljima bez sunca, razmislite o suplementaciji vitaminom D.
Izvor: Fit-team