Četiri jednostavna testa kojima ćete provjeriti zdravlje svog mozga
GODINE navedene u osobnim dokumentima ne moraju odgovarati biološkoj starosti organizma. Neki ljudi i u starijoj dobi imaju odlično pamćenje, dok se kod drugih kognitivne sposobnosti smanjuju znatno ranije. Znanstvenici istražuju zašto mozak kod nekih ljudi stari brže i može li se taj proces prepoznati na vrijeme, piše Nova.rs.
Neurolog David Sharp s Imperial Collegea u Londonu objašnjava da treba razlikovati kronološku dob od biološke starosti, koja odražava stvarno stanje organizma. Iako se za preciznu procjenu promjena u mozgu koriste magnetska rezonancija i druge složene metode, postoje četiri jednostavna načina za provjeru sposobnosti povezanih sa zdravljem mozga.
1. Brzina hoda
Hodanje zahtijeva koordinaciju mozga, mišića, vida i ravnoteže, zbog čega brzina hoda može biti pokazatelj biološkog starenja. Istraživanje iz 2019., provedeno na 904 osobe, pokazalo je da su 45-godišnjaci koji su hodali sporije imali izraženije znakove starenja, manji volumen mozga i slabije rezultate na testovima pamćenja.
Kako se testirati? Označite četiri metra za mjerenje i jedan dodatni metar za zalet. Hodajte uobičajenom brzinom i izmjerite vrijeme. Prijeđenu udaljenost podijelite s brojem sekundi. Primjerice, četiri metra prijeđena za tri sekunde znače brzinu od 1,33 metra u sekundi.
Rezultat treba usporediti s prosjekom za vlastitu dobnu skupinu. Sporiji hod ne mora značiti ubrzano starenje mozga jer na njega utječu i kondicija, ozljede te problemi sa zglobovima.
2. Brzina reakcije
Vrijeme potrebno da mozak prepozna podražaj i pošalje naredbu mišićima s godinama se obično produljuje. Istraživanja pokazuju da se reakcija kod odraslih može usporiti za dvije do šest milisekundi po desetljeću.
Kako se testirati? Na besplatnoj stranici Human Benchmark možete provjeriti koliko brzo reagirate na vizualni signal. Kada se signal pojavi, potrebno je što brže kliknuti na zaslon. Test ponovite nekoliko puta i pratite rezultate tijekom duljeg razdoblja.
Na brzinu reakcije utječu umor, stres, manjak sna i karakteristike uređaja, pa jedan lošiji rezultat nije razlog za zabrinutost.
3. Prostorno snalaženje i pamćenje
Snalaženje u prostoru zahtijeva pamćenje, pažnju i sposobnost stvaranja mentalne karte. Važnu ulogu pritom ima hipokampus, dio mozga povezan s pamćenjem. Istraživanja pokazuju da starije osobe u prosjeku teže pronalaze put u nepoznatoj okolini, a poteškoće s orijentacijom mogu se pojaviti i u ranim fazama Alzheimerove bolesti.
Kako se testirati? Na praznom papiru pokušajte po sjećanju nacrtati put od kuće do obližnje trgovine ili drugog poznatog mjesta. Ucrtajte raskrižja, skretanja i prepoznatljive zgrade.
Ovaj zadatak nije medicinski test, ali učestale poteškoće sa snalaženjem na poznatim mjestima mogu biti razlog za razgovor s liječnikom.
4. Internetski kognitivni testovi
Neurolog David Sharp preporučuje platformu Cognitron, koja se koristi i u znanstvenim istraživanjima. Testiranje traje oko 30 minuta, a obuhvaća pamćenje, pažnju, logičko zaključivanje i brzinu obrade informacija.
Rezultati se mogu usporediti s rezultatima osoba slične dobi, no takvi testovi ne mogu precizno odrediti biološku starost mozga niti zamijeniti liječnički pregled.
Istraživanje iz 2025. pokazalo je i da aplikacije za trening mozga uglavnom poboljšavaju sposobnosti koje korisnici vježbaju, ali se taj napredak ne mora prenijeti na druge kognitivne funkcije.
Važno je naglasiti da nijedan od ovih testova ne može otkriti stvarnu biološku starost mozga. Rezultati ovise o brojnim čimbenicima, a za pouzdanu procjenu zdravlja mozga potrebna je stručna medicinska obrada.