NOVO istraživanje upućuje na to da se porast razine proteina povezanog s Alzheimerovom bolešću može manifestirati kao depresija godinama prije pojave problema s pamćenjem. Promjene raspoloženja kod starijih osoba stoga bi mogle biti rani znak upozorenja na promjene u mozgu.
Istraživanje objavljeno u časopisu "The Journal of Neuroscience" otkriva da su se kod kognitivno zdravih starijih osoba simptomi depresije pojačavali usporedno s porastom razine proteina tau. Takav obrazac nije primijećen kod osoba koje su već imale blagi kognitivni poremećaj ili dijagnosticiranu Alzheimerovu bolest. To sugerira da je veza između tau proteina i raspoloženja najizraženija u najranijim fazama promjena u mozgu, prije pojave ostalih simptoma.
"Uspjeli smo dokazati suptilne, ali važne vremenske veze između nakupljanja tau proteina i pogoršanja raspoloženja. To nam pruža značajan uvid u mehanizme koji stoje iza tih simptoma", izjavila je za "Newsweek" glavna autorica studije Teodora Markova sa Sveučilišta Brandeis.
"Pogoršanje raspoloženja i jači simptomi depresije tijekom starenja povezani su s povećanim rizikom od kasnijeg razvoja demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću. Naši rezultati sugeriraju da bi pojava simptoma depresije zapravo mogla biti simptom patoloških procesa koji se nakupljaju u mozgu."
Što je istraživanje otkrilo?
Markova i njezini kolege koristili su podatke iz Inicijative za neuroslikovni prikaz Alzheimerove bolesti ("Alzheimer's Disease Neuroimaging Initiative"). Riječ je o dugoročnom istraživačkom projektu koji prati starije muškarce i žene, s kognitivnim poteškoćama i bez njih, poput problema s pamćenjem, pažnjom i razmišljanjem.
Sudionici su višekratno podvrgnuti snimanju mozga radi detekcije tau proteina, a ispunjavali su i upitnike za procjenu simptoma depresije.
Kod osoba čije su kognitivne funkcije bile očuvane, istraživači su utvrdili da je brzina nakupljanja tau proteina u mozgu povezana s brzinom porasta simptoma depresije. U toj skupini, više razine tau proteina ujedno su predviđale i lošije rezultate na upitnicima o depresiji.
Zanimljivo je da ti obrasci nisu uočeni kod sudionika kojima je već bilo dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje ili Alzheimerova bolest. Istraživači navode da to upućuje na zaključak da nakupljanje tau proteina prethodi pogoršanju depresije i vjerojatno mu pridonosi, a ne obrnuto.
"U budućem radu možemo nastaviti pratiti kako se razine tau proteina i simptomi depresije kod sudionika razvijaju tijekom duljeg razdoblja, osobito kod onih kod kojih se razviju kognitivna oštećenja ili klinički značajne razine depresije", navela je Markova u izjavi.
"Daljnje praćenje tih kretanja, analiza veza između ranih promjena raspoloženja i kasnijih kliničkih ishoda te povezivanje s drugim metodama praćenja Alzheimerove bolesti pomoći će nam da jasnije odredimo koji pojedinci mogu imati povišen rizik."
Zašto je to važno?
Tau je, uz amiloid, jedan od dva ključna proteina koja se povezuju s Alzheimerovom bolešću. Smatra se da njegovo nakupljanje u mozgu ometa komunikaciju između moždanih stanica te tako pridonosi gubitku pamćenja i kognitivnom propadanju.
Istraživači ističu da njihovi nalazi pokazuju kako bi praćenje simptoma depresije tijekom starenja moglo nadopuniti postojeće alate za prepoznavanje osoba s povišenim rizikom od neurodegenerativnih bolesti, kao što su snimanje mozga i kognitivni testovi. Budući da se veza pojavila prije kognitivnih simptoma, praćenje promjena raspoloženja moglo bi otkriti rizične pojedince ranije nego što to omogućuju sadašnje metode.
"Istraživanja poput ovog potvrđuju koliko je važno prepoznavati promjene u emocionalnom stanju kao ključan dio zdravog starenja", izjavila je za Newsweek Mary Beth Rose, viša medicinska sestra koja brine o oboljelima od demencije.
Istraživači sada ističu da su potrebne dugoročne studije kako bi se potvrdilo da rane promjene raspoloženja doista predviđaju kasnije kognitivno propadanje. Takve studije bi također trebale istražiti kako praćenje depresije uz druge biološke markere može poboljšati procjenu rizika od Alzheimerove bolesti.
"Nadam se da će ovo potaknuti daljnji rad na korištenju velikih baza podataka kako bismo nastavili povezivati slikovne biomarkere s neuropsihijatrijskim simptomima", rekla je Markova. "Bolje razumijevanje promjena u raspoloženju i ponašanju tijekom starenja i kod neurodegenerativnih bolesti može nam pomoći da se pripremimo za te simptome i da njima bolje upravljamo kada se pojave."