Jedna dnevna navika mogla bi poboljšati prehrambene navike, sugerira nova studija

POZNAVANJE osnova zdrave prehrane, poput unosa povrća i izbjegavanja viška šećera, samo je dio priče. Na naše prehrambene izbore značajno utječu i razina stresa, raspoloženje te osjećaj povezanosti sa svijetom.

Nova studija, objavljena u časopisu Social Science & Medicine, sugerira da bi jedna iznenađujuće dostupna navika mogla olakšati zdraviju prehranu, a to je provođenje više vremena u prirodi. Vrtlarenje, šetnja parkom ili briga o sobnim biljkama jednostavni su načini povezivanja s prirodom koji mogu poboljšati kvalitetu prehrane, piše EatingWell.

Kako je provedeno istraživanje?

Istraživači sa Sveučilišta Drexel i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Wake Forest proveli su istraživanje u dvije faze. U prvoj je 300 odraslih osoba diljem SAD-a ispunilo online anketu o tome koliko često i dugo borave u prirodi.

Interakcije su podijeljene na neizravne (promatranje prirode kroz prozor), slučajne (prolazak kroz zelene površine ili boravak uz sobne biljke) i namjerne (planirani odlasci u park, planinarenje ili vrtlarenje).

Sudionici su također ispunili detaljan upitnik o svojim prehrambenim navikama u proteklih mjesec dana. Kvaliteta njihove prehrane procijenjena je pomoću dva alata: Indeksa zdrave prehrane-2020, koji mjeri usklađenost sa službenim američkim smjernicama, i indeksa EAT-Lancet, koji ocjenjuje obrasce prehrane s obzirom na preporuke za zdravlje ljudi i planeta.

U drugoj fazi, s 30 odabranih sudionika provedeni su detaljni intervjui kako bi se dublje razumjeli razlozi koji stoje iza statističkih podataka.

Što je studija otkrila?

Rezultati su pokazali jasnu i statistički značajnu vezu između učestalosti i trajanja boravka u prirodi te kvalitete prehrane. Pokazalo se da i slučajne i namjerne interakcije s prirodom predviđaju bolje prehrambene navike i održivije obrasce prehrane.

Intervjui su ponudili četiri ključna objašnjenja ove povezanosti:

• Kao prvo, priroda smanjuje stres, što olakšava zdravije odluke o hrani. Mnogi su sudionici naveli da im boravak na otvorenom pomaže da se opuste i prekinu ciklus posezanja za nezdravom hranom uslijed stresa ili dosade.
• Drugo, ljudi usmjereni na zdravlje često povezuju boravak u prirodi s promišljenijim odabirom namirnica, smatrajući te dvije navike isprepletenima.
• Treće, osjećaj povezanosti s prirodom, osobito kod onih koji se bave vrtlarenjem, potaknuo je želju za konzumacijom više voća, povrća i cjelovitih namirnica.
• Konačno, svijest o utjecaju proizvodnje hrane na okoliš, poput emisija stakleničkih plinova iz mesne industrije, utjecala je na odabir održivijih opcija.

Dodatna analiza pokazala je da mentalno zdravlje igra važnu ulogu. Sudionici s nižim razinama depresije, anksioznosti i stresa pokazali su jaču vezu između boravka u prirodi i zdravije prehrane. Moguće je da loše mentalno zdravlje otežava pretvaranje pozitivnih učinaka prirode u bolje prehrambene izbore.

Ipak, studija ima i ograničenja - uzorak od 300 ljudi možda ne predstavlja cjelokupnu populaciju, a podaci o prehrani i boravku u prirodi temeljili su se na samoprocjeni sudionika. Također, budući da se radi o opservacijskoj studiji, ne može se zaključiti da boravak u prirodi uzrokuje bolju prehranu, već samo da su te dvije pojave povezane.

Kako ovo primijeniti u stvarnom životu?

Nije potrebno potpuno promijeniti raspored kako biste iskoristili ova saznanja. Male, ali dosljedne promjene mogu postupno podržati zdraviju prehranu. Čak i kratka šetnja parkom ili ulicom s drvoredom može pomoći u smanjenju stresa koji vodi do lošijih prehrambenih izbora. Unesite prirodu u svoj dom držeći biljke u prostorijama u kojima najviše boravite.

Ako imate priliku, pokušajte uzgojiti vlastitu hranu - sudionici koji su se bavili vrtlarenjem razvili su dublje poštovanje prema svježim proizvodima. Posjet tržnici također može ojačati vašu vezu s prehrambenim sustavom i prirodom. Povezivanje ciljeva zdrave prehrane s više vremena provedenog na otvorenom može pojačati pozitivne učinke smanjenjem stresa i jačanjem svijesti o zdravlju.

Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli mehanizmi ove veze, nalazi pružaju uvjerljiv argument da boravak na otvorenom može donijeti višestruke dobrobiti za zdravlje.