IZMEĐU pomodnih dijeta, dodavanja proteina u gotovo svaku namirnicu i novih tehnoloških uređaja koji prate sve biometrijske podatke, lako je postati opsjednut zdravljem. Uz obilje informacija na internetu i društvenim mrežama, teško je razlučiti što je zaista potrebno za vaše zdravlje, a što ne, pogotovo kad je riječ o prehrani.
Mreže su preplavljene videozapisima u kojima se određene namirnice proglašavaju "lošima" ili se tvrdi da sadrže "lažne sastojke", što samo potpiruje kolektivnu zaluđenost "zdravom prehranom". Iako u zdravoj prehrani nema ništa loše, postoji granica nakon koje pretjerani fokus može prerasti u ortoreksiju, stanje koje je sve češće, velikim dijelom zbog pritiska društvenih medija, piše HuffPost.
Ortoreksija se još ne nalazi u službenom priručniku za dijagnostiku mentalnih poremećaja, no stručnjaci očekuju da će s vremenom postati službena dijagnoza. "Riječ je o subkliničkom poremećaju prehrane koji još nema službenu dijagnostičku šifru, ali je široko prepoznat u stručnim krugovima koji se bave poremećajima prehrane", kaže Beth Auguste, dijetetičarka iz Philadelphije.
"Ortoreksija se općenito može opisati kao zaokupljenost zdravom prehranom i fiksacija na čistoću namirnica", dodaje. Beth Heise, licencirana dijetetičarka iz tvrtke OnPoint Nutrition, slaže se: "To je opsesija onime što osoba doživljava kao ispravan ili zdrav način prehrane".
Budući da mnogi paze na prehranu radi kontrole kolesterola ili šećera u krvi, teško je razlučiti što je zdrava navika, a što opasnost. "Stanje je toliko teško uočiti da ga čak i stručnjaci teško prepoznaju - pitaju se je li osoba samo vodi iznimno zdrav život ili je na granici poremećaja?" napominje Auguste. Auguste i Heise otkrivaju koji su znakovi da zdrava prehrana prelazi u ortoreksiju i što poduzeti ako ste zabrinuti.
"Ortoreksija se može očitovati na sličan način kao i anoreksija, kroz ograničavanje unosa hrane, izbacivanje cijelih skupina namirnica te osjećaj velike tjeskobe ako nemate potpunu kontrolu nad hranom koju jedete i njezinim izvorom", objašnjava Auguste.
Heise dodaje da osobe s ortoreksijom često stvaraju stroga pravila, primjerice, odlučuju da smiju jesti isključivo smeđu rižu i nikad ne rade iznimke za bijelu. "Na kraju se sve manje radi o zdravoj prehrani, kako to obično počne, a sve više o nezdravoj opsesiji čistoćom hrane ili 'pravilnom prehranom'", kaže Heise.
"Prešli ste granicu kada vam takav način prehrane počne ometati svakodnevne aktivnosti", ističe Auguste. Ako zbog stresa oko hrane izbjegavate društvena događanja jer niste sigurni kakva će se hrana posluživati, to bi mogao biti razlog za zabrinutost.
"Kada to utječe na vašu sposobnost da normalno sudjelujete u društvenom životu, onda je to problem kojim se trebate pozabaviti", dodaje Auguste. Heise zaključuje: "Na kraju se više ne radi o osobi koja brine o zdravoj hrani, već o pravoj opsesiji koja postaje gotovo dio vaše osobnosti".
Povremeno provjeravanje sastojaka i nutritivnih vrijednosti je normalno, osobito ako imate alergije ili određene prehrambene ciljeve. Međutim, osoba s ortoreksijom "kompulzivno, neprestano analizira sve sastojke", kaže Heise. To se može pretvoriti u sate i sate planiranja obroka ili istraživanja nutritivne vrijednosti svake pojedine namirnice koju unosite u tijelo.
"Mislim da je granica prijeđena kada shvatite da neprestano razmišljate o zdravoj prehrani", kaže Heise. "Ako osjećate tjeskobu, ako ste nervozni zbog jedenja nečega, i ako se tako osjećate većinu vremena, to bi mogao biti znak da previše razmišljate o tome".
Isto vrijedi i ako osjećate krivnju nakon što prekršite neko od svojih pravila. Auguste dodaje da je svako narušavanje mentalnog zdravlja zbog misli o hrani znak da trebate potražiti pomoć, a ako to utječe i na fizičko zdravlje, to je apsolutni znak za uzbunu.
Uz podršku dijetetičara ili stručnjaka za mentalno zdravlje možete utvrditi je li vaša prehrana samo zdrava ili ste prešli granice. "Zaista je važno razgovarati s nekim tko je specijaliziran za poremećaje prehrane, poput dijetetičara ili terapeuta, koji vam može pomoći da shvatite radi li se o problemu", savjetuje Auguste.
Ona napominje da dijetetičari mogu pomoći usmjeriti vašu prehranu na pravi put, bez obzira na to imate li specifičnih problema. "Od ortoreksije se definitivno možete oporaviti uz pravu podršku. Stoga, čim osjetite da nešto nije u redu, pozabavite se time što prije kako to ne bi preraslo u nešto što upravlja vašim životom", poručuje Heise.
Vaše prehrambene potrebe vjerojatno se razlikuju od potreba vašeg partnera, susjeda ili omiljenog influencera. Stoga, ne vjerujte slijepo trendovima s društvenih mreža ili dijeti kojom je vaša prijateljica oduševljena. Umjesto opsesivnog praćenja trendova, usredotočite se na realne ciljeve.
"Ne fokusirajte se na to je li hrana 'čista', već na to jesu li vaši obroci raznoliki. Unosite li razne namirnice? Dobivate li dovoljno hranjivih tvari? Jer u tome leži prava prehrana", objašnjava Heise.
Auguste naglašava koliko je važno osloboditi se razmišljanja "sve ili ništa". "Imam toliko pacijenata koji se toga drže, a onda shvate da nije održivo biti 100 posto fokusiran cijelo vrijeme", kaže ona. Kada odustanu od dijete, osjećaju se razočarano.
"Mislim da je to zamka za osobe s ortoreksijom - strah od odustajanja od 100 posto i strah da će, ako popuste, pasti natrag na nulu", kaže Auguste. Važno je pronaći sredinu i podsjetiti se da ne morate biti savršeni. "Možete si reći: 'Uglavnom se hranim zdravo.' Ne morate reći: 'Uvijek se hranim zdravo'", savjetuje ona. Korištenjem riječi "uvijek" uvodite koncept neuspjeha i samokritike.
Dok radite na tome, imajte suosjećanja prema sebi. "Prehrana je cjeloživotno putovanje. To nije skup pravila koja jednom usvojite i gotovi ste, već nešto čime se bavite cijeli život", kaže Heise.
Vaše prehrambene potrebe i preferencije mogu se mijenjati s godinama. "Nekoliko izbora tu i tamo za koje mislite da možda nisu bili sjajni neće imati velik utjecaj. Važnije je usredotočiti se na dobivanje onoga što vam je potrebno tijekom cijelog života", zaključuje ona.