OPSEŽNO istraživanje koje je trajalo 47 godina pokazalo je u kojoj dobi ljudi dostižu vrhunac tjelesne spremnosti, ali i kada započinje njezin postupni pad. Ta se granica pokazala znatno ranijom nego što većina pretpostavlja. Ipak, znanstvenici donose i ohrabrujuću poruku: nikad nije kasno za tjelovježbu, jer i osobe koje se aktiviraju kasnije u životu mogu poboljšati svoju tjelesnu spremnost i do 10 posto, piše Express.co.uk.
Rezultati studije švedskog Instituta Karolinska pokazuju da tjelesna spremnost počinje slabjeti već oko 35. godine života. Istraživanje je utvrdilo da fizički kapacitet i mišićna izdržljivost, i kod muškaraca i kod žena, vrhunac dosežu između 26. i 36. godine.
Nakon 35. godine kondicija i snaga postupno opadaju, bez obzira na to koliko je osoba ranije bila fizički aktivna. Istraživači upozoravaju da su osobe koje nisu fizički aktivne posebno izložene riziku znatnog pada tjelesnih funkcija nakon što prođe vrhunac njihove fizičke kondicije.
U razdoblju između 35. i 63. godine zabilježen je pad tjelesne sposobnosti i do 48 posto. U početku je taj pad spor, no s godinama postaje sve izraženiji.
Unatoč tome, studija je pokazala da osobe koje s redovitom tjelovježbom započnu upravo u tom životnom razdoblju ipak mogu poboljšati svoju fizičku spremnost za približno 5 do 10 posto. To dodatno potvrđuje koliko je redovita tjelesna aktivnost važna za očuvanje zdravlja, neovisno o dobi.
Maria Westerståhl, predavačica na Odjelu za laboratorijsku medicinu i glavna autorica istraživanja, istaknula je:
"Nikad nije kasno za početak vježbanja. Naša studija pokazuje da tjelesna aktivnost može usporiti pad fizičkih sposobnosti, iako ga ne može u potpunosti zaustaviti."
Dodala je i da će se u nastavku istraživanja analizirati razlozi zbog kojih većina ljudi vrhunac tjelesne spremnosti doseže oko 35. godine te zašto redovita aktivnost može ublažiti, ali ne i u potpunosti spriječiti taj proces.
Studija, objavljena u časopisu Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle, donosi rijetko viđenu dugoročnu perspektivu razvoja tjelesnih sposobnosti kroz više desetljeća. Istraživanje je započelo 1970-ih godina i obuhvatilo je 427 nasumično odabranih sudionika rođenih 1958. godine, čije je zdravstveno i fizičko stanje praćeno od 16. do 63. godine života.
Cilj istraživanja bio je utvrditi proizlazi li mišićno-koštano propadanje, koje mnogi primjećuju tek u šezdesetima, iz promjena koje su se u tijelu počele događati znatno ranije. Znanstvenike je zanimalo i vrijedi li obrazac uočen kod vrhunskih sportaša - koji često vrhunac dosežu prije 35. godine - i za opću populaciju.
Istraživanje se nastavlja i dalje. Kada sudionici sljedeće godine navrše 68 godina, predviđen je novi krug testiranja. Znanstvenici se nadaju da će ti podaci dodatno rasvijetliti povezanost tjelesne spremnosti, životnih navika, općeg blagostanja i temeljnih bioloških procesa.
Zanimljivo je i da su rezultati pokazali kako je posjedovanje sveučilišne diplome povezano s boljom aerobnom kondicijom i većom mišićnom izdržljivošću.