DOLAZI sve hladnije vrijeme i sve niže temperature, a liječnica opće prakse objasnila je kako niske temperature utječu na ljudsko tijelo. Dr. Claire Agathou, koja radi u londonskoj bolnici Wellington, izdvojila je pet ključnih promjena koje se događaju u organizmu i dala praktične savjete za očuvanje zdravlja tijekom hladnih mjeseci, piše The Independent.

Imunološki sustav

Hladno vrijeme stvara pogodne uvjete za širenje virusa. "Virusi lakše preživljavaju i cirkuliraju na hladnom i suhom zraku, a mi provodimo više vremena u zatvorenim prostorima, što povećava bliski kontakt i prijenos zaraze", objašnjava Agathou.

"Hladan zrak također može oslabiti obrambene mehanizme u nosu jer usporava kretanje sluzi i sitnih dlačica, takozvanih cilija, koje hvataju viruse", kaže i dodaje da nagli pad temperature uz to može povećati razinu hormona stresa, što privremeno smanjuje imunitet. Sve to zajedno dovodi do češće pojave kašlja, gripe i respiratornih infekcija zimi.

Kardiovaskularni sustav

"Hladnoća uzrokuje vazokonstrikciju, odnosno sužavanje krvnih žila, posebno u rukama, stopalima i koži, a to može povisiti krvni tlak i ubrzati rad srca", kaže Agathou i dodaje da su na ove promjene posebno osjetljive osobe koje su preboljele srčani udar, one s hipertenzijom, bolestima srca ili dijabetesom, kao i pušači.

Dišni sustav

"Hladan i suh zrak može nadražiti dišne putove i izazvati bronhospazam, što je iznenadno stezanje mišića dišnih putova. Zbog toga se može javiti osjećaj pritiska u prsima, nedostatak zraka ili napadaji kašlja, pogotovo pri naglom izlasku iz tople prostorije na hladnoću", navodi Agathou.

Osobe s kroničnim plućnim bolestima, poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti, posebno su ugrožene jer hladnoća može značajno pogoršati njihove simptome. "Njihovi su dišni putovi već u startu upaljeni i suženi pa izlaganje hladnom zraku može izazvati takozvanu hiperreaktivnost dišnih putova", objašnjava liječnica.

Koža

"Zimski uvjeti klasičan su okidač za ekcem", kaže Agathou. "Hladan zrak je suh, grijanje u zatvorenim prostorima također isušuje zrak, a ta kombinacija slabi zaštitnu barijeru kože. Posljedica je veći gubitak vlage te pojava nadraženih i upaljenih područja na koži."

Čak i ljudi koji nemaju težak oblik ekcema mogu osjetiti pogoršanja poput izrazito suhe kože, svrbeža i upala. Niske temperature također su čest okidač za Raynaudov sindrom, stanje u kojem male krvne žile u prstima ruku i nogu pretjerano reagiraju na hladnoću, što uzrokuje njihovo privremeno sužavanje. To dovodi do promjene boje kože; prsti mogu postati bijeli, zatim plavi, pa crveni. 

Bol i ukočenost zglobova

"Ljudi su zimi obično i manje aktivni, a nedostatak kretanja može pojačati bolove u zglobovima, osobito kod artritisa", upozorava liječnica i dodaje da mnogi pacijenti s osteoartritisom, reumatoidnim artritisom ili kroničnim bolnim stanjima često navode pogoršanje simptoma tijekom zime. Osim toga, poznato je da zbog hladnoće živčani završeci postaju osjetljiviji, što može pojačati signale boli.

Ključni savjeti za zdravlje

Dr. Agathou nudi i nekoliko praktičnih preporuka za hladne dane. "Vrlo je važno održavati toplinu i pravilno se slojevito oblačiti. Više tankih slojeva bolje zadržava toplinu od jednog debelog", kaže ona. Savjetuje i da se obavezno pokriju glava i ruke jer se preko njih gubi mnogo topline.

Naglašava i važnost hidratacije. "Mnogi misle da im u hladnim mjesecima ne treba toliko vode, ali hidratacija je ključna. Tekućina podržava imunitet i razinu energije", kaže i dodaje da je i pravilna prehrana presudna, uz adekvatne količine proteina i vitamina D.

Preporučuje i tjelesnu aktivnost. "Kretanje je važno za cirkulaciju, imunitet i protiv ukočenosti zglobova. Ipak, ako imate problema s dišnim sustavom, budite vrlo oprezni s vježbanjem na otvorenom pri ekstremnoj hladnoći i suhom zraku jer bi to moglo pogoršati vaše simptome."