Ketogena dijeta može uzrokovati dehidraciju, probavne smetnje i manjak hranjivih tvari. Te se nuspojave najčešće javljaju dok se tijelo prilagođava tome da koristi masti umjesto ugljikohidrata kao glavni izvor energije, u procesu koji se naziva ketoza.
Ograničavanje unosa dijela voća i povrća može dovesti do manjka vitamina i minerala, a mogu se pojaviti i simptomi "keto gripe", poput umora i mučnine. Važno je napomenuti da keto dijeta nije sigurna za svakoga, osobito za osobe s bolestima bubrega ili jetre, piše Health.com.
Na početku keto dijete tijelo najprije gubi vodu, a tek potom masno tkivo, što može dovesti do dehidracije. Simptomi su tamniji urin, vrtoglavica, suha usta, pojačana žeđ i umor. U prijelaznom razdoblju mnogi osjete i simptome "keto gripe", među kojima su zatvor, vrtoglavica, slabije podnošenje napora, umor, glavobolja, nesanica te mučnina ili povraćanje.
Te se tegobe mogu ublažiti pijenjem dovoljno vode, većim unosom elektrolita i postupnim smanjivanjem unosa ugljikohidrata. Probavne smetnje česta su nuspojava keto dijete. Mogu se javiti zatvor, proljev, mučnina i povraćanje, a najčešće se javlja proljev. Smatra se da se to događa zato što probavni sustav teže podnosi velik udio masti u prehrani.
Da bi se unos ugljikohidrata održao niskim, keto dijeta ograničava ili isključuje mnogo voća i povrća. To može dovesti do manjka važnih hranjivih tvari poput kalcija, vlakana, željeza, magnezija i kalija. Posebno su rizični manjak folata i tiamina, kao i vitamina A, B6, B12, C, E i K, koji su važni za brojne tjelesne funkcije.
Zbog strogih ograničenja keto dijetu je teško dugoročno održavati. Mnogi nakon povratka uobičajenim prehrambenim navikama vrate izgubljene kilograme. Preporuke o trajanju dijete kreću se od dva do tri tjedna pa do 12 mjeseci.
Keto dijeta može povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca, odnosno mineralnih naslaga u bubrezima. Taj je rizik povećan i kod osoba koje prije nisu imale bubrežne tegobe, ponajprije zbog većeg unosa namirnica životinjskog podrijetla i visokog udjela masti.
Kod osoba koje već imaju bolest bubrega, keto dijeta može dugoročno pogoršati stanje. Kod osoba s dijabetesom tipa 1 ketoza može prijeći u ketoacidozu, po život opasno stanje ako se ne liječi. Ketoacidoza može povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca jer smanjuje razinu citrata i pH urina, a povećava količinu kalcija u urinu.
Važno je razlikovati ketozu od ketoacidoze. Ketoza je normalan metabolički proces u kojem tijelo razgrađuje masti kako bi dobilo energiju kada je unos ugljikohidrata nizak i općenito se smatra sigurnom. Dijabetička ketoacidoza, s druge strane, hitno je medicinsko stanje do kojeg dolazi kada se u krvi nakupi previše ketona, nusproizvoda razgradnje masti, zbog čega krv i urin postaju kiseliji.
Unatoč mogućim nuspojavama, keto dijeta može imati koristi i za fizičko i za mentalno zdravlje. U početku se gubi voda, a zatim i masno tkivo. Budući da može smanjiti osjećaj gladi, često dovodi i do manjeg unosa kalorija. Tijekom prvih šest do 12 mjeseci može doći do sniženja krvnog tlaka, šećera u krvi i triglicerida te porasta HDL kolesterola, takozvanog dobrog kolesterola.
Neka istraživanja upućuju na to da keto dijeta može pomoći kod određenih mentalnih stanja, poput anksioznosti i halucinacija, te poboljšati opće raspoloženje kod osoba s bipolarnim poremećajem, no za čvršće zaključke potrebno je još istraživanja. Keto dijeta u liječenju epilepsije koristi se već više od 100 godina, a pokazala se učinkovitom u smanjenju učestalosti napadaja kod osoba s epilepsijom otpornom na lijekove.
Keto dijetu trebale bi izbjegavati osobe s poremećajima prehrane, poremećajima metabolizma masti, bolestima žučnog mjehura, zatajenjem jetre, pankreatitisom i problemima sa štitnjačom. Osobe s dijabetesom koje uzimaju inzulin ili lijekove za snižavanje šećera u krvi trebaju se obvezno posavjetovati s liječnikom prije početka dijete zbog rizika od teške hipoglikemije.
Iako može biti korisna za neke, primjerice osobe s demencijom, epilepsijom ili viškom kilograma, treba imati na umu da prehrana bogata zasićenim mastima iz govedine, svinjetine, sira i maslaca povisuje LDL, odnosno loš kolesterol, a time i rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.