MOŽDANI udar često se povezuje sa starijom životnom dobi, no sve više mladih također se suočava s tom dijagnozom. Iako se u nekim zemljama smanjuje učestalost moždanog udara među starijima, istraživanja bilježe porast broja slučajeva među mlađim odraslim osobama, piše Independent.

Velik dio rizika povezan je s čimbenicima na koje možemo utjecati. Među najvažnijima su visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, pušenje, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, pretilost i dijabetes. Rizik povećavaju i određene srčane bolesti te prekomjerna konzumacija alkohola i uporaba ilegalnih droga.

Visoki krvni tlak posebno je važan čimbenik rizika jer često ne izaziva nikakve simptome, zbog čega mnogi ljudi ni ne znaju da ga imaju. Problem su i povišeni šećer i kolesterol, koji mogu godinama ostati neotkriveni ili nedovoljno liječeni.

Ipak, nisu svi moždani udari kod mladih povezani s poznatim čimbenicima rizika. U dijelu slučajeva liječnici ne uspijevaju utvrditi jasan uzrok, pa se istražuju i druge moguće poveznice, uključujući autoimune bolesti i onečišćenje zraka.

Znakovi koje mladi često zanemaruju

Moždani udar kod mlađih osoba može se teže prepoznati, dijelom zato što se ne očekuje u toj životnoj dobi. Simptomi se ponekad pogrešno pripisuju migreni, umoru, mamurluku ili problemima s unutarnjim uhom.

Najpoznatiji znakovi su spušten kut usana, slabost ili oduzetost jedne ruke i otežan ili nerazgovijetan govor. Međutim, moždani udar može izazvati i iznenadnu vrtoglavicu, gubitak ravnoteže, smetnje vida, jaku glavobolju ili bol u vratu.

Simptomi ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen, pa ne moraju svi izgledati jednako. Važno je reagirati i kada se tegobe povuku nakon nekoliko minuta jer to može upućivati na prolazni ishemijski napad, poznat i kao mini-moždani udar, koji je upozorenje na povećan rizik od pravog moždanog udara.

Kod sumnje na moždani udar odmah nazovite hitnu pomoć na broj 194 ili 112. Ne čekajte da simptomi prođu. Neke metode liječenja, poput primjene lijekova za razgradnju krvnog ugruška, moguće je primijeniti samo unutar određenog vremenskog razdoblja, najčešće do četiri i pol sata od pojave simptoma, a brzina reakcije može znatno utjecati na ishod liječenja.

Kako smanjiti rizik?

Dio moždanih udara može se spriječiti kontrolom zdravstvenih čimbenika rizika i zdravijim životnim navikama. Važno je redovito kontrolirati krvni tlak te povremeno provjeravati razinu šećera i kolesterola u krvi. To je posebno važno ako imate višak kilograma ili u obitelji postoji povijest srčanih i krvožilnih bolesti.

Preporučuje se prestati pušiti, izbjegavati ilegalne droge i ograničiti konzumaciju alkohola. Prehrana bi trebala biti raznolika, s manje soli i više povrća, voća i namirnica bogatih vlaknima.

Važna je i redovita tjelesna aktivnost. Odraslim osobama preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, primjerice brzog hodanja ili vožnje bicikla. Treba voditi računa i o stresu te kvalitetnom odmoru. Moždani udar ne pogađa samo starije osobe. Prepoznavanje simptoma, pravodobno javljanje liječniku i kontrola čimbenika rizika važni su u svakoj životnoj dobi.