SPORTSKI psiholog Drew Harrisberg godinama uči o nutritivno bogatoj prehrani i njenoj važnosti za zdrav organizam. Tijekom svojih istraživanja uočio je da ljudi najčešće rade nekoliko grešaka kada pokušavaju tijelo dovesti u formu i tako si zapravo otežavaju dolazak do cilja.
1. Previše procesirane hrane
U fitness zajednici popularna je fleksibilna prehrana. Sve veći broj ljudi zalaže se za prehranu koja uključuje sve namirnice, ali u razumnim količinama, no mnogi se toga, smatra Drew, ne pridržavaju.
“Kažu da sve dok ostvarujete kalorijski deficit i unosite dovoljno makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masti), možete postići svoj cilj i dovesti tijelo u formu. Da, ali to ne znači da možete u nerazumnim količinama konzumirati proteinske shakeove, burgere i pizze, što mnogi rade. Ako se vanjski izgled poznaje po unutrašnjem, sumnjam da ćete biti vrlo atraktivni”, pojasnio je.
2. Previše namirnica životinjskog porijekla
Popularnost ketogene ili dijete spiljskog čovjeka dovela je do toga da ljudi u prevelikim količinama konzumiraju namirnice životinjskog porijekla, navodi Drew, a to smatra velikim problemom za zdravlje.
“Samo zato što možete mršavjeti ako jedete slaninu, jaja i sir, ne znači da je to dugoročno zdravo. Kada bismo smanjili ili ograničili unos namirnica životinjskog porijekla, ciljali bismo na održiviju i etičniju praksu, radili nešto dobro za naš planet, a na koncu i sebe”, kaže.
3. Premalo vlakana
Vlakna su, dodaje Drew, postala zaboravljen nutrijent.
“Ona su prebiotik, hrane bakterije i održavaju njihovu količinu na zdravoj razini te smanjuju rizik od kroničnih bolesti, popravljaju imunološki sustav i zdravlje općenito”, upozorava i savjetuje ljudima da povećaju unos voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki.
4. Previše proteina
Ljudi danas žele u što kraćem roku izgraditi mišiće pa tijelo previše opterećuju proteinima. Količina potrebnih proteina ovisi o dobi, težini, masi mišića, spolu i razini aktivnosti.
“Žena od 60 kilograma dnevno ne bi trebala konzumirati manje od 48 i više od 72 grama proteina. Profesionalnim sportašima cilj mora biti 1,5 do dva grama proteina po kilogramu tjelesne mase”, kaže.
5. Nedovoljno namirnica biljnog porijekla
Drew smatra da bi ljudi trebali većinu vremena jesti namirnice biljnog porijekla.
“Savjetujem omjer 80:20. Osamdeset posto prehrane trebale bi činiti namirnice biljnog porijekla, a tek 20 posto životinjskog. Takva prehrana je zasitna i hranjiva”, zaključuje.