DOBRO zaokružena i zdrava prehrana ključ je duljeg života. To je jedna od japanskih tajni kojom produljuju svoj životni vijek. Tradicionalna japanska prehrana je siromašna masnoćama s uravnoteženim nutritivnim sadržajem.
Okinawa je krajnji južni i izolirani otok Japana. Istraživač National Geographica Dan Buettner naziva otok plavom zonom. Tu ljudi žive najduže i najsretnije. I nije iznenađujuće da stanovnici Okinave svoju hranu smatraju lijekom.
"Kada je prehrana pogrešna, lijekovi nemaju koristi. Kada je prehrana ispravna, medicina nije potrebna", kaže ajurvedska poslovica.
Japanska kuhinja poznata je po svojoj svježini, vitalnosti i snažnim karakteristikama. Kao i drugi azijski susjedi, Japanci konzumiraju velike količine riže, uz razne proteine dobivene od soje i ribe. Svaki element ručka doprinosi zdravoj japanskoj prehrani, piše na svom blogu Nam Nguyen.
Zdjelica riže
Riža je osnova svakog azijskog jela, a Japan nije iznimka. U japanskim jelima riža je prilog ili glavno jelo. Unatoč zapadnjačkoj prehrani, ljudi i dalje preferiraju zdjelu riže kuhane na pari ispred ukusnog, masnog cheeseburgera.
Nguyen ističe da se u Japanu miješaju bijela i smeđa riža. Smeđa riža je neprerađena i navodno zdravija od bijele, ali teže probavljivija. Miješajući ih, imamo najbolje od obje vrste.
Zdjela riže nudi širok skup hranjivih tvari. Uključuje ugljikohidrate, potrebne kalorije i proteine. Redovita konzumacija riže smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ne radi pritisak na želudac i održava vas sitima te sprječava prejedanje.
Hrskav i sočan komad ribe
Japanci su poznati po jedenju sirove ribe. Ali sirova riba nije sve što japanska kuhinja može ponuditi. Pečenje ribe s malo ulja također je popularna tehnika kuhanja u japanskim kućanstvima. Ribu pripremaju na žaru, tako što tavu omotaju aluminijskom folijom. Zatim je polako kuhaju na laganoj vatri i bez ulja. Time se sprječava da se riba prepeče i zadržava sok.
Mali tanjur dobro pečene ribe na žaru donosi veliku nutritivnu vrijednost. Jela na bazi ribe sadrže veliku količinu omega-3 i omega-6 masnih kiselina.
Japanci često prakticiraju prehranu s niskim udjelom masti i visokim sadržajem proteina. Takve namirnice su, između ostalih, riba i morski plodovi. Ova navika ima pozitivan učinak na srce i mozak u odnosu na one koji konzumiraju puno više crvenog mesa.
Dobro promiješan natto
Ovo jedinstveno i osebujno jelo vrlo je popularno među Japancima. Stranci kažu da ne miriše primamljivo, da ima čudan okus i da je nejestivo. Međutim, ovaj jeftin i praktičan zalogaj nalazi se na policama gotovo svakog supermarketa.
Natto se mora dobro promiješati, a onda dolazi do procesa fermentacije. Fermentirani proizvodi od soje sadrže hranjive tvari poput vlakana, proteina, magnezija i vitamina C ili K1. Probiotici jačaju probavni sustav. Vitamini doprinose jačanju kostiju i zuba. Natto i druge fermentirane namirnice od soje također mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Svježe sezonsko povrće
Prednost života u Japanu je sezonsko povrće šarenih boja. Osim osvježavajućeg okusa, sezonsko povrće sadrži cijeli paket hranjivih tvari i ima neosporan pozitivan zdravstveni učinak. Edamame mahune su, na primjer, bogate vitaminima i mineralima. Mogu pomoći u smanjenju rizika od raka dojke i prostate.
Ukusna miso juha
Miso juha dio je svakog japanskog obroka. Japanci je mogu jesti ujutro, za ručak ili večeru. Nikad nije loš trenutak za miso juhu, kažu.
Priprema se od sojine paste i gotova je za svega 15 minuta. Potrebni sastojci su dashi temeljac (najčešće od ribe i morskih algi), pasta od soje i ostali sastojci po izboru.
Miso juha donosi sve blagodati kao i ostali proizvodi od fermentirane soje. Svakodnevno jedenje miso juhe pozitivno utječe na imunološki sustav. Topla zdjela miso juhe olakšava probavu i nadopunjuje druge dijelove obroka.
I svjesna zahvalnost
Japanski obrok neće biti potpun bez uvažavanja onih koji pripremaju jela. Svi govore "Itadakimasu" prije svakog obroka i "Gochisousama" nakon jela. To je tradicionalni japanski način izražavanja zahvalnosti za obrok. To je zahvala ljudima koji uzgajaju sastojke, ljudima koji beru sastojke i ljudima koji kuhaju hranu. Uvažavanje je put do svjesne prehrane, zaključuje Nguyen.