Redovita aerobna tjelovježba, oko 150 minuta tjedno, mogla bi pomoći da mozak dulje ostane "mlađi", pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Sport and Health Science, piše HuffPost.
Znanstvenici su godinu dana pratili 130 odraslih osoba u dobi od 26 do 58 godina. Sudionike su podijelili u dvije skupine: jedna je nastavila sa svojim uobičajenim navikama kretanja, a druga je krenula s umjerenom do intenzivnom aerobnom tjelovježbom.
U skupini koja je vježbala sudionici su imali dva nadzirana treninga tjedno po 60 minuta, uz preporuku da dodatno vježbaju i kod kuće. Tako su ukupno dosegnuli oko 150 minuta tjelovježbe tjedno.
Na kraju istraživanja "dob mozga" procijenjena je pomoću snimki magnetske rezonancije (MRI). Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su redovito vježbale "dob mozga" u prosjeku pala za 0,6 godina. U kontrolnoj skupini zabilježen je blag porast od 0,35 godina.
Iako sam porast u kontrolnoj skupini nije bio statistički značajan, razlika između skupina bila je gotovo cijela godina - što istraživači smatraju važnim, jer se "dob mozga" povezuje s kognitivnim starenjem i rizikom od neurodegenerativnih bolesti u starijoj dobi.
"Iako je razlika manja od godinu dana, ranija istraživanja upućuju na to da je svaka dodatna ‘godina’ dobi mozga povezana sa značajnim razlikama u zdravlju kasnije u životu", rekao je za Science Daily glavni autor studije Kirk I. Erickson. Dodao je da bi "pomicanje mozga u mlađem smjeru" u srednjoj dobi moglo imati veliki značaj na dulji rok.
Autori su istaknuli da je uzorak relativno malen te da nisu analizirali druge navike koje mogu utjecati na "dob mozga", poput pušenja ili konzumacije alkohola. Unatoč tome, Erickson naglašava da promjene u životnim navikama u 30-ima, 40-ima i 50-ima mogu biti korisne u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja i demencije kasnije.
Smjernice za tjelesnu aktivnost preporučuju odraslima barem 150 minuta tjedno aktivnosti umjerenog intenziteta - one koja "ubrzava rad srca". To može biti brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili čak vrtlarenje.
Dr. S. Ausim Azizi s Yalea ranije je za HuffPost istaknuo da su tjelovježba i kretanje među najvažnijim stvarima za zdravlje mozga: dugoročno potiču stvaranje novih moždanih stanica i time mogu pozitivno utjecati na pamćenje i druge kognitivne funkcije.