DVOJICA ljudi koji su bili ključni u stvaranju globalnog trezora sjemena osmišljenog za očuvanje svjetske poljoprivredne raznolikosti dobit će počast kao laureati Svjetske nagrade za hranu 2024. godine.
Caryju Fowleru, posebnom izaslaniku SAD-a za globalnu sigurnost hrane, i Geoffreyu Hawtinu, poljoprivrednom znanstveniku iz Ujedinjenog Kraljevstva i članu izvršnog odbora Global Crop Diversity Trusta, bit će dodijeljena godišnja nagrada i podijelit će i novčanu nagradu od 500.000 dolara (464.000 eura).
Osim očuvanja sjemena diljem svijeta, pomogli su osmisliti globalni trezor sjemena koji sada štiti više od 6000 sorti usjeva i kulturno važnih biljaka.
Tzv. Trezor sudnjeg dana - Globalna banka sjemena za očuvanje sigurnosti hrane
Godine 2004. Fowler i Hawtin bili su predvodnici ideje da se izgradi rezervni trezor sjemena svjetskih usjeva na mjestu gdje bi moglo biti sigurno od političkih nemira i ekoloških promjena. Postrojenje je izgrađeno na obronku planine na jednom norveškom otoku u Arktičkom krugu gdje temperature mogu osigurati očuvanje sjemena.
Svalbard Global Seed Vault - poznat i kao 'Trezor sudnjeg dana' - otvoren je 2008. i sada sadrži 1.25 milijuna uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta. Fowler, koji je prvi predložio uspostavu trezora sjemena u Norveškoj, rekao je da su čelnici banaka sjemena u nekim zemljama njegovu ideju u početku dočekali zbunjeno.
“Danas mnogim ljudima to zvuči kao savršeno razumna stvar. To je vrijedan prirodni resurs i želite mu ponuditi snažnu zaštitu,” kaže on, pa dodaje:
“Prije petnaest godina, otpremiti puno sjemenja do mjesta kod Sjevernog pola do kojeg morate letjeti, pa ih staviti unutar planine - to je bila najluđa ideja koju je itko ikada imao".
Stotine manjih banaka sjemena postojale su u drugim zemljama već desetljećima, ali Fowler kaže da mu je glavni motiv bio taj što je bio zabrinut da će klimatske promjene izazvati nerede u poljoprivredi, pa mu se učinilo da je i zbog toga imati obilnu zalihu sjemenja jako važno.
Klimatske promjene ugrožavaju usjeve i zalihe hrane
Hawtin kaže da su uz postojeće prijetnje usjevima, poput insekata, bolesti i degradacije tla, klimatske promjene povećale potrebu za sigurnim rezervnim trezorom sjemena. Djelomično je to zato što klimatske promjene mogu učiniti te ranije probleme još gorima.
"Klimatske promjene stavljaju puno dodatnih problema na one već postojeće", kaže. Fowler i Hawtin kažu da se nadaju da će im ovaj izbor za laureate Svjetske nagrade za hranu omogućiti da poguraju stotine milijuna dolara u smjeru dodatnog financiranja i za donacije bankama sjemena diljem svijeta. Održavanje toga je relativno jeftino, posebno kada se uzme u obzir koliko su bitne za osiguranje obilne opskrbe hranom, ali potreba za financiranjem tu traju zauvijek.
"Ovo je stvarno prilika da prenesemo tu poruku i kažemo, gledajte, ovaj relativno mali iznos novca je naša polica osiguranja, naša polica osiguranja da ćemo moći hraniti svijet za 50 godina", kaže Hawtin.
Inače, Svjetsku nagradu za hranu utemeljio je Norman Borlaug, koji je 1970. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za svoju ulogu u Zelenoj revoluciji, koja je dramatično povećala prinose usjeva i smanjila prijetnju za gladovanjem u mnogim zemljama. Priznanje će biti dodijeljeno na godišnjem Međunarodnom dijalogu Normana E. Borlauga koji se održava od 29. do 31. listopada u Des Moinesu.