Znanstvenici koji rade na projektima CMS i ATLAS predstavili su rezultate istraživanja, kojima je potvrđeno da se nova čestica raspada na dva fotona što govori da se radi o bozonu, čija je masa 125-126 GeV i čini ga najmasovnijim bozonom. Nova čestica je konzistentna s očekivanjem za Higgsov bozon, ali znanstvenici ne mogu još sa sto postotnom sigurnošću potvrditi da se doista radi o dugo očekivanoj "Božjoj čestici". Važno je naglasiti da rezultati oba ova istraživanja imaju vrijednost 5 sigma, na ljestvici koju fizičari koriste da bi naznačili koliko je neko otkriće točno, odnosno kolika je vjerojatnost da je opažanje plod slučajne fluktuacije poznatih procesa, a ne znak nove čestice, a ta je vjerojatnost manja od jednog dijela u tri milijuna.
Razgovarali smo s dr. Ivicom Puljkom i dr. Damirom Lelasom koji pripadaju skupini od dvadeset hrvatskih fizičara koji sudjeluju u potrazi za Higgsovim bozonom, a oni su nam objasnili koja je važnost današnje objave i što ovo otkriće uopće znači.
Sljedeći korak u razumijevanju prirode
"Mi imamo jednu teoriju o prirodi koji nazivamo 'Standardni model elementarnih čestica' i ona jako lijepo opisuje stanje u prirodi, ali u toj teoriji nedostaje jedna karika, to jest, nedostaje objašnjenje zašto čestice imaju masu. Štoviše, taj koncept mase nikako ne možemo ugraditi u taj model prirode. Dugi smo niz bili u dilemi i razmišljali o tome da napustimo tu teoriju, ali zahvaljujući grupi znanstvenika, među kojima je i Peter Higgs, krenuli smo u potragu za mehanizmom koji bi objasnio kako čestice dobivaju svoju masu i na neki način zaokružiti teoriju Standardnog Modela te učiniti sljedeći korak u fundamentalnom razumijevanju prirode", rekao nam je dr. Ivica Puljak.
"Važnost današnje objave otkrića novog bozona na Velikom Sudaraču Hadrona (LHC) na CERN-u je vrlo značajna iz nekoliko razloga. Na neki način to je nagrada za ogroman posao koji je trajao više od 20 godina, a obuhvaćao je pripremu, gradnju i puštanje u pogon LHC-a i pripadajućih detektora.
Izvanredno uspješan rad akceleratora i detektora u zadnje tri godine je omogućio danas objavljene rezultate, kao i izuzetno složena analiza podataka koja je izvršena u rekordno kratkom roku", rekao je dr. Damir Lelas.
Novi akcelerator
"Posao koji još predstoji, u idućih nekoliko godina, je potvrda je li ovaj bozon stvarno Higgs bozon predviđen Standardnim modelom elementarnih čestica, dakle današnjom teorijom. Ako to bude tako, to će biti velika potvrda da je sadašnja slika valjana. Postojanje Higgsovog bozona, čestice odgovorne za masu drugih čestica, u okviru Standardnog modela je predviđanje staro već nekoliko desetljeća.
U slučaju da se danas objavljeno otkriće ne bude moglo objasniti Standardnim modelom čestica, potrebno će biti potražiti dodatna objašnjenja i odgovore. To je, na neki način, još interesantniji scenarij.
Bilo kako bilo, ovo otkriće ima i imat će dalekosežne posljedice za razumijevanje fizike najsitnijih dijelova tvari, kao i na spoznaju o strukturi Svemira", rekao je za Index Damir Lelas s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.
"Sva svojstva koja smo izmjerili slažu se sa svojstvima koja bi imao i Higgsov bozon i zato kažemo da otkrivena čestica liči na Higgsov bozon. A da bismo utvrdili radi li se o Higgsovom bozonu, mi moramo izmjeriti jako puno njegovih svojstava, a za to će nam trebati puno godina. Možda ćemo trebati napraviti i novi akcelerator", dodao je dr. Puljak.
"Važno je spomenuti da su u ovim eksperimentima sudjelovali ljudi iz Hrvatske. I naša su sveučilišta potpuno ravnopravna bilo kojem drugom sveučilištu u svijetu koje je sudjelovalo u eksperimentu. To je jedan dio znanosti u kojem smo mi, zahvaljujući podršci ministarstva i sveučilišta, došli do stupnja da iz Zagreba, iz Splita, iz Hrvatske, možemo raditi potpuno ravnopravno za znanost. To je jedna dobra poruka da se i kod nas mogu neke stvari raditi kvalitetno", za kraj je rekao dr. Puljak.