DA O zdravlju nije pametno čitati na blogovima, znaju više manje svi (osim onih koji informacije o zdravlju još uvijek dobivaju s blogova), ali pitanje je koliko bismo se uopće trebali oslanjati na društvene mreže i mainstream medije kada čitamo o bitnim temama kao što je pitanje zdravlja.
U eri sve većeg broja protivnika cijepljenja izuzetno je bitno biti adekvatno informiran, a tradicionalni news portali pokazali su se kao linija obrane od dezinformacija koje se šire s neprovjerenih izvora. Međutim, kao i u mnogim drugim slučajevima i u mainstream medijima postoji velika potreba za čišćenjem štetnog sadržaja.
Provjereni izvori, neprovjerene informacije
Ljudi su možda dovoljno razumni da znaju razlike između članaka o ekspresnim dijetama i intervjua s liječnicima koji upozoravaju na štetnost takvih dijeta, ali mnogi bi se iznenadili količinom neprovjerenih informacija koje je moguće naći na inače relativno pouzdanim izvorima.
Credibility Coalition i Health Feedback, mreža znanstvenika koji se bave analizom članaka koji se tiču zdravlja, odlučili su pročešljati 100 najpopularnijih članaka u 2018. s poznatih portala kao što su Time, NPR, The Huffington Post, Daily Mail, New Scientist, CNN i slično.
Od deset najdjeljenijih članaka, znanstvenici su otkrili da čak trećina sadrži neistinite informacije ili pak navode na pogrešno mišljenje. U samo tri slučaja radilo se o vjerodostojnom sadržaju. Pojedinim člancima nedostajao je kontekst, preuveličana je štetnost ili prijetnja, ili su pak napuhali rezultate istraživanja. Autori su izvrtali podatke ili ih jednostavno nisu interpretirali na ispravan način. U nekim se slučajevima radilo o tome da autori imaju agendu.
Primjerice, Guardianov članak naslovljen "Je li sve što mislite da znate o depresiji pogrešno?" podijeljen je 469 tisuća puta, a sadrži ne samo nevjerodostojne već i potencijalno štetne informacije. Autor sugerira da u većini slučajeva depresija nije rezultat kemijske neravnoteže u mozgu već neispunjenosti u životu.
Health Feedback ističe da članak u Guardianu zapravo ni u jednom trenutku ne podupire svoje tvrdnje linkovima na izvore niti istraživanja koja bi potvrdila to što sugeriraju.
"Članak je zapravo dio provokativne knjige iza koje stoji laik antipsihijatrijskih uvjerenja pa ne postoje niti dokazi (osim onih koje je autor probrao s ciljem da potvrde njegove stavove) niti uravnoteženo gledište. Sve je prepuno pretjerivanja, pojednostavljanja i netočnosti", piše Raymond Lam, psihijatar i profesor na sveučilištu British Columbia.
Poražavajuće statistike
U prvih deset tekstova našli su se i neki uistinu zbunjujući tekstovi kao tekst o tome da je slanina štetna kao i cigarete (podijeljeno 587 tisuća puta). Ipak, Time je objavio dva vjerodostojna članka o istraživanju matičnih stanica s ciljem liječenja multiple skleroze.
Kao što ste mogli i očekivati, od deset najpopularnijih, najslabije istraženi tekstovi najviše su puta podijeljeni, a teme koje najviše zanimaju čitatelje su priče o zarazama i liječenju, prehrani i cjepivima.
Znanstvenici pretpostavljaju da je problem jednim dijelom u tome što senzacionalistički naslovi više privlače čitatelje od umjerenih i bolje istraženih članaka koji ne igraju na kartu mamaca za klikove. Samim time, čitatelji će puno lakše doći u doticaj sa slabo istraženim senzacionalizmom.
Na to treba dodati i algoritme društvenih mreža (posebno Facebooka na koji otpada 96% dijeljenja) koji jako pogoduju širenju ovog tipa informacija.
I koliko se god činilo da tekstovi poput "štetne slanine" nisu prevelik problem, činjenica je da sve doprinosi rastu problematičnih trendova čija je posljedica i povećanje broja protivnika cijepljenja. Facebook se uključio u akciju "čišćenja", ali to je pak izazvalo nezadovoljstvo onih koji su to doživjeli kao napad na holističko liječenje i istočne metode liječenja. U procesu su nastradali i profili onih koji promiču prirodne metode liječenja koje nisu uvijek nužno legla dezinformacija i štetnih savjeta.
Susan Krenn iz Johns Hopkins centra komunikacijske programe primjećuje osjetni porast lažnih vijesti na društvenim mrežama i oni često imaju daleko veći utjecaj nego što mislimo: "Ovo je izazov jer kad nešto vidite na profilima svojih prijatelja, kolega ili članova obitelji, veća je vjerojatnost da ćete u to povjerovati".