VEĆ se neko vrijeme svakoga ljeta u Barbanu u Istri održava natjecanje "Trka na prstenac" je li riječ o svojevrsnoj inačici poznatije Sinjske alke ili?
Naime, malo tko zna da je povijesnik Vjekoslav Klaić (1848.-1928.), u ogledu "Viteška igra prstenac u Zagrebu", opisao viteške igre koje su se održavale na zagrebačkom Gradecu (Gornji grad) u 14. i 15. stoljeću. Klaić je pronašao zapis gradskog bilježnika, koji bilježi da je na pokladni utorak "održana vrlo privlačna igra kopljima zvana perzstenecz, što služi na slavu Božju, a za probitak i utjehu varoši i građana". Hrvatski povijesničar je u sudbenim zapisnicima pronašao da se igra perzstenecz (prstenac) ili latinski - hastiludium izvodila u Zagrebu još u 15. stoljeću.
Zanimljivo je da je 1472.- godine tijekom igre prstenac, krivnjom jednog sluge, natjecatelj po imenu Grgur pao s konja, te je tužio sudu spomenutog slugu, a iz spisa vezanima za parnicu doznaje se da su u spomenutoj igri natjecatelji kopljima ciljali željezni kolut obješen na stupu. Iz parnice se, također doznaje da su u viteškoj igri prstenac sudjelovali brojni građani, stoji u napisu posvećenom starinskim igrama u Komunalnom vjesniku. Zanimljivo je da se u popisu općinskih troškova iz 1696. spominju izdaci za hranu i darove namijenjene igračima prstenca. Klaić tvrdi da je prstenac prethodio Sinjskoj alci.
Najzad, hrvatski jezikoslovac Ivan Belostenec (1593.-1675.), u svom riječniku Gazophyllacium, tiskanom 1740. godine, ovako piše o prstencu: "terkati perzstencza, smjerati u perszten."
Jesu li u Sunju i Barbanu zavirili u belostenca?