AKO VAM već nije jasno, Mark Zuckerberg ima velikih problema sa zaštitom osobnih podataka korisnika svoje društvene mreže. Njegovi planovi mogli bi vas dodatno zabrinuti.
Čelni čovjek Facebooka nedavno je posjetio Harvard u sklopu godišnjeg razgovora sa stručnjacima vezanog za ulogu tehnologije u društvu. Tijekom dvosatnog razgovora s profesorom s prava Jonathanom Zittrainom, s kojim je pretresao ulogu kompanije koja je s vremenom postala "gradski trg za dvije milijarde ljudi", Zuckerberg se osvrnuo na val kritika koje su dolazile sa svih strana, od onih koji smatraju da Facebook dopušta etničku mržnju na svojoj platformi, do onih koji tvrde da je cenzura na ovoj društvenoj mreži neizdrživa.
"Nikad nisam želio tu razinu odgovornosti. Nitko ne bi to želio. Da sam netko drugi, ne bih želio da tolika moć bude koncentrirana u osobi izvršnog direktora kompanije", rekao je Zuckerberg i dodao da Facebook namjerava osnovati vlastiti "vrhovni sud", skupinu kojoj će biti povjereno odlučivanje o škakljivim pitanjima vezanim za platformu: "Neću moći donijeti odluku koja bi nadjačala njihovu i mislim da je to dobro."
I premda sve ovo zvuči savršeno razumno, Zuckerberg se brzo prebacio na druge teme i počeo iznositi i one daleko ambicioznije planove. Jedna od "obećavajućih novih tehnologija" je računalo koje korisnicima omogućuje da intuitivno navigiraju kroz proširenu stvarnost koristeći vlastite misli. Neće biti potrebe za tipkanjem ni govornim komandama, već ćete svime upravljati mislima.
Okupljeni su ostali zatečeni dok se Zittrain našalio na račun škakljive nove tehnologije koja bi Facebooku de facto omogućila "prisluškivanje" tuđih misli. Pogotovo Facebooku koji u posljednje vrijeme sve manje djeluje kao kompanija kojoj biste povjerili da čuva javnu tajnu, a kamo li bilo što osjetljivije. Facebook vas već ionako prati putem GPS-a na vašim pametnim telefonima, a prati i vaše online kretanje uz pomoć koda u vašem pregledniku. Zuckerberg je uvjeren da ljudi ne bi imali problema s tim da olakšaju život i dopuste velikoj kompaniji da švrlja po njihovim glavama.
No kako bi to funkcioniralo u praksi?
Zuckerberg odbacuje ideju kirurškog implantata: "Ako pokušavate izgraditi nešto što će svi koristiti, vjerojatno ćete se usredotočiti na nešto neinvazivno." Ideja je uređaj koji bi izgledao kao kapa za tuširanje koja bi detektirala moždane aktivnosti i asistirala naočalama ili viziru koji bi proizvodio Oculus VR koji je dio Facebooka.
Već danas imamo tehnologiju koja na temelju neuralne aktivnosti može razlikovati razmišlja li osoba o žirafi ili slonu, a tipkanje mislima funkcioniralo bi na isti način.
I dok bi se nekim ovo moglo učiniti kao korak predaleko, Zuckerberg ne smatra da ovo na bilo koji način narušava integritet pojedinca, već je u prvom redu tehnološko unapređenje: "Način na koji danas funkcioniraju telefoni i računala nije način na koji funkcioniraju naši mozgovi i kako pristupamo svijetu. To je jedan od razloga zašto sam dugoročno uzbuđen zbog proširene stvarnosti koja će nam dati platformu koja je više u skladu s našim razmišljanjem".
Možda zvuči kao scenarij iz nekog SF-a, ali Zuckerberg nije usamljen u viziji svijeta, prirodnog i umjetnog, koji će uskoro funkcionirati kao integrirana cjelina.
On je o ovome pričao još prije dvije godine kada je rekao: "Naši mozgovi svake sekunde proizvode dovoljno podataka da streamaju četiri HD filma. Problem je u tome što je govor najbolji način da informacije odašiljemo u svijet, a govor prenosi istu količinu podataka kao modem iz 80-ih. Radimo na sustavu koji će vam omogućiti da tipkate mozgom pet puta brže nego što to činite na svojim telefonima. Plan je to pretvoriti u nosivu tehnologiju. Čak bi i jednostavni odgovori kao 'da' ili 'ne' uz pomoć 'moždanih klikova' učinili proširenu stvarnost prirodnijom."
Ideja vam se možda ne sviđa, ali potencijal takve tehnologije gotovo je bezgraničan. U isto vrijeme ne smijemo zaboraviti ni da ljudi poput Zuckerberga trenutno nemaju kontrolu ni nad ovom "primitivnom" tehnologijom.