Prije četvrt stoljeća, David Saylor je na američko tržište donio epski fantastični serijal Harry Potter. Kao kreativni direktor dječjeg izdavača Scholastic, kasnih 1990-ih pomogao je u osmišljavanju i realizaciji američkih izdanja prva tri romana. No, kada je na njegov stol stigao rukopis četvrte knjige J. K. Rowling, Saylor je bio zatečen - bio je ogroman. Veći, složeniji i narativno zamršeniji od gotovo bilo koje priče ikad namijenjene djeci.
Uvezana i isporučena, knjiga Harry Potter i Plameni pehar imala je impresivne 734 stranice. Postala je, naravno, još jedan u nizu masovnih hitova koji su desetljeće proveli na vrhu ljestvice bestselera The New York Timesa, očaravši i djecu i odrasle. Danas, međutim, taj serijal služi i kao rječit dokaz u raspravi koja zaokuplja izdavački svijet: čitaju li djeca još uvijek knjige?
Saylor kaže kako je tijekom karijere preživio valove predviđanja o propasti njegove industrije. Prvo je prijetnja bila televizija, zatim videoigre. Prije toga, radio i stripovi. "Pomalo sam zasićen tim izvještajima", rekao je Saylor (65). "Samo zato što ljudi uvijek predviđaju da će djeca prestati čitati i da je kraj izdavaštva blizu." No, ovaj put, osjećaj je drugačiji. Iako dječje izdavaštvo cvjeta, nove smetnje i oblici zabave drastično smanjuju udio mladih koji čitaju iz užitka, piše The 74 Million.
U razdoblju od 1984. do 2023. godine, udio 13-godišnjaka koji su izjavili da "nikada ili gotovo nikada" ne čitaju iz užitka gotovo se učetverostručio, skočivši s 8% na 31%. Istovremeno, postotak srednjoškolaca koji čitaju iz zadovoljstva "gotovo svaki dan" pao je s 35% na samo 14%, pokazuju podaci Nacionalne procjene obrazovnog napretka.
Ovaj fenomen dio je šireg trenda udaljavanja od čitanja. Nova studija Sveučilišta Florida i University College London otkrila je da je dnevno čitanje iz užitka palo za više od 40% u svim dobnim skupinama u posljednja dva desetljeća.
Ovakvi nalazi potiču strahove da se, nakon više od stoljeća rasta pismenosti, čitanje pretvara u aktivnost rezerviranu za elitu, takozvanu "čitalačku klasu". Problem je složen: mladi danas neprestano čitaju, ali u sitnim fragmentima - obavijesti, poruke, memeove i objave na društvenim mrežama.
Jedna je studija pokazala da prosječan Amerikanac dnevno pročita ekvivalent kraćeg romana, no to nije isto što i sjesti i uroniti u knjigu. Posljedice su vidljive u padu rezultata na testovima čitanja, a sveučilišni profesori primjećuju da se studenti muče s duljim zadacima.
@rosieclaired Time is so precious ♥️ #fyp #foryou #motherhood #firsttimemum #babiesoftiktok #bookworm ♬ sparks - welcome
Adam Kotsko, docent na North Central Collegeu u Illinoisu, kaže da su njegovi studenti zastrašeni bilo kakvim tekstom duljim od 10 stranica, a nakon 20 stranica često nemaju "nikakvo stvarno razumijevanje". "Čini se da se navike kontinuiranog čitanja uopće ne podučavaju, u nekim slučajevima, i jednostavno se zamjenjuju ničim", rekao je Kotsko.
Mnogi promatrači upiru prstom u nekoliko krivaca: problematične pristupe podučavanju čitanja, dva desetljeća pedagogije usmjerene na testiranje koja umanjuje važnost beletristike, te naravno, uspon pametnih telefona i društvenih medija. "Ne žalimo se na naše studente", napisao je Kotsko. "Žalimo se na ono što im je oduzeto."
15-godišnji Gabriel Baez kaže da su telefoni "velika smetnja" u njegovoj školi. Čim nastavnici daju učenicima trenutak odmora, vade se mobiteli. Nekoliko nastavnika počelo je zahtijevati da ih učenici spremaju u posebne torbice. "Bez smetnji - to je jedina stvar za koju mislim da je mnogima od nas puno pomogla." Gabriel bi volio pročitati znanstvenofantastični triler Ready Player One, ali zbog preopterećenog rasporeda - škola, domaća zadaća, nogometni treninzi - jednostavno ne stigne.
Slično iskustvo ima i Julia Goggin (15). Odrastala je voleći knjige i sama je pročitala serijal o Harryju Potteru do četvrtog razreda. No, u srednjoj školi, zbog krosa, atletike, dramske grupe i domaćih zadaća, jedva pronalazi vrijeme. "Ako je škola previše nametljiva u prisiljavanju djece da puno čitaju, to ih čini da ne žele čitati iz užitka jer to više nije zabavno", rekla je.
Primijetila je promjenu i kod sebe. Kao dijete, čitala je za opuštanje. "Ali sada sve što želim je skrolati po TikToku, što je stvarno loše", kaže. "Sada moram donijeti svjesnu odluku da čitam, što je drugačije nego prije."
Stručnjakinja za pismenost Maryanne Wolf ističe da, iako mladi čitaju možda više riječi nego ikad, to čitanje "rijetko je kontinuirano, održivo ili koncentrirano". "Imamo, zapravo, propast dubokog čitanja, što je za mene sinonim za kritičko razmišljanje i empatiju te ljepotu čina čitanja", upozorava Wolf.
Ipak, nada postoji. Japansko-američki pisac i ilustrator Kazu Kibuishi, autor popularnog serijala grafičkih romana Amulet, na potpisivanjima knjiga svjedoči suprotnom trendu. "Ne vjerujem baš da djeca više ne čitaju, jer stalno vidim suprotno", rekao je. "Smatram da su djeca vrlo dobri čitatelji i strastveni čitatelji." Njegov izdavač, Scholastic, u potpunosti je prihvatio grafičke romane, koje djeca, prema riječima učitelja, čitaju "dok se ne raspadnu".
S druge strane, Kelsey Clodfelter, profesorica engleskog jezika u Chicagu, bori se da njezini srednjoškolci pročitaju bilo što. "Kada vam je čitanje teško, kada vam je doslovno teško dešifrirati riječi u dobi od 16 ili 17 godina, čitanje je vrlo bolno iskustvo", objašnjava ona. Unatoč trudu, korištenju suvremenih memoara i organiziranju knjižnih klubova, kaže: "Učenici i dalje neće pročitati knjigu."
Problem seže i do najviših razina obrazovanja. Daniel Willingham, profesor na Sveučilištu Virginia, primijetio je da se njegovi studenti, "neki od najuspješnijih koje sustav proizvodi", po prvi put žale na količinu gradiva koju od njih traži, iako se ona nije mijenjala 40 godina. "Ovo je prva godina od pandemije da čujem od studenata: 'Ovo je nerazumno očekivanje. Nitko ne može naučiti toliko.'"
@thesabrinatan What are your favorite kid’s books? We’ve been trying to encourage more reading, and having a Montessori (forward facing) bookshelf has been a game-changer! Now we can actually see all his books, making it so much easier to grab a favorite. I keep it right behind the couch, so throughout the day, we can sneak in more reading time. The quality is amazing, and I put it together in about 30 minutes! Montessori toddler bookshelf ➡️https://liketk.it/55QLV #amazonfinds #toddleractivities #toddlermusthaves #montessoritoddler #montessoribookshelf #toddlermom #kidsbooks ♬ Sweet Heat Lightning - Gregory Alan Isakov
Paradoksalno, internet, koji je naizgled uništio želju za čitanjem, istovremeno pomaže u stvaranju novih čitateljskih zajednica. Daphne LaPlante (25) postala je "mikro-influencerica" na BookToku, dijelu TikToka posvećenom knjigama. Počela je 2021. jer nije imala s kime razgovarati o omiljenim knjigama. Danas ima desetke tisuća pratitelja.
Rođen tijekom pandemije, BookTok je postao toliko utjecajan da je stvorio nove hitove i oživio stare bestselere. Analize pokazuju da je 2021. godine, kada je BookTok počeo rasti, prodaja knjiga u SAD-u porasla za 9%, dosegnuvši najvišu razinu od 2004. godine. "Mislim da je veliki dio privlačenja ljudi čitanju zajednica", kaže LaPlante.
Profesor Carl Hendrick pita se bi li on, da danas ima 16 godina, imao poticaja čitati Velikog Gatsbyja uz sav "lako dostupan dopamin" putem društvenih medija i videoigara. On to uspoređuje sa svojom šestogodišnjom kćeri. "Ona je u McDonald'su, a ja joj govorim da jede salatu, a ona kaže: 'Ne želim jesti salatu. Ima toliko pilećih medaljona. Zašto bih to radila?'"
Smatra da će škole morati poduzeti drastične mjere, poput potpune zabrane mobitela, te tretirati čitanje kao pitanje javnog zdravlja. "S automobilima smo propisali sigurnosne pojaseve. Propisali smo ograničenja brzine. Možda ćemo morati reći: 'Djeca jednostavno moraju čitati sat vremena u tišini sama. To je to - na isti način na koji morate jesti određeno povrće.'"
Za 20 godina, predviđa Hendrick, shvatit ćemo da duboki kognitivni fokus koji čitanje pruža nudi iste dobrobiti kao vježbanje ili uravnotežena prehrana. Prisjeća se kako je nakon napada 11. rujna romanopisac Norman Mailer rekao da će nam trebati pisci da shvatimo što se dogodilo. Ljudima su, zaključuje, potrebne knjige. "Za mene, kada sam čitao Shakespearea ili Joycea, otkrivao sam što znači biti živ. Moje borbe bile su borbe drugih ljudi. Učio sam o etici i moralu. Gdje ćemo završiti bez toga?"
@rebecca_newmom She loves her books 🥹 #9monthsold #babygirl #independentplay #firsttimemom #fyp ♬ lovers’ carvings - Bibio
Ako svoju djecu želite potaknuti da čitaju, ovih blagdana im možete pokloniti knjigu. Izdvojili smo nekoliko naslova koji bi im se mogli svidjeti.
Ova će knjiga mladim čitateljima omogućiti da otputuju sa Zemlje prema vrlo udaljenim područjima u svemiru. Najprije će proći kroz Zemljinu atmosferu, pa otkriti noćno nebo, susresti meteorite i meteore, diviti se polarnoj svjetlosti, a zatim otkrivati Sunce i Sunčev sustav te na kraju otputovati u daleki svemir. Na tom će putu naići na neobične planete, daleke zvijezde i složene galaksije.
Ova prekrasno ilustrirana i raskošna enciklopedija otkriva tajne više od 100 nebeskih tijela, a sadrži zapanjujuće činjenice te uzbudljiva i nova znanstvena otkrića.
Može li se osjetiti miris zvuka? Zašto imamo nokte? Zašto imamo dvije nosnice? Postoji li sladoled koji se ne topi? Može li mačka levitirati? Zašto se rađamo mali pa onda rastemo? Sve su to nevjerojatna pitanja na koja odgovore možete pronaći u ovoj zanimljivoj riznici zadivljujućih informacija.
Kako je ocijenio The Sunday Times ova je knjiga "savršen dar za svako radoznalo dijete". Autorica, Isabel Thomas, pokazala je da uz pomoć znanosti možemo odgovoriti čak i na najnezgodnija pitanja, a maštovite ilustracije Margaride Esteves sjajno prate odgovore.
Čarobnjakov nećak prvi je nastavak serije fantastičnih romana o svijetu Narnije, koji su ostavili neizbrisiv trag u dječjoj književnosti i očarali generacije pričom o svjetovima dostupnim onima koji pronađu prava vrata. Tog su se ljeta djevojčica Polly i dječak Digory upoznali preko zidića koji dijeli njihove domove i ubrzo postali nerazdvojni prijatelji.
Kada zabunom uđu u sobu Digoryjeva ujaka Andrewa, dodir čarobnog prstena odvodi ih u drugi svijet, gdje slučajno bude zlu čarobnicu spremnu uništiti sve pred sobom. U avanturi koja slijedi prisustvuju nastanku novog svijeta Narnije, koji svojom pjesmom budi lav Aslan, i u kojem životinje stječu dar govora, učeći kako nada i hrabrost mogu nadvladati zlo.
Drugi nastavak fantastične serije o Narniji jedna je od najomiljenijih knjiga za djecu svih vremena. Fauni, patuljci, divovi, kentauri, razni životinjski likovi i veličanstveni lav Aslan oživljavaju čarobni svijet i pričaju priču o vječnoj borbi dobra i zla.
Dvije sestre i dva brata kroz tajanstveni ormar zakorače u Narniju, koju okrutna Bijela Vještica drži u smrznutom zagrljaju. Svi je se s razlogom boje, ali životinje koje djeca susreću spremne su pomoći. Svi se nadaju da će se obistiniti najava povratka velikog lava, Aslana, koji će privesti kraju tiraniju Bijele Vještice i uspostaviti mir. No da bi završila zima i došlo proljeće, potrebna je velika žrtva. Hoće li lav stići na vrijeme i zajedno s djecom spasiti Narniju te donijeti nadu i svjetlo?
Priče o šarenom sloniću Elmeru već više od 35 godina oduševljavaju mališane u 60 zemalja svijeta. Napisao ih je i ilustrirao dobitnik Britanske književne nagrade za ilustratora godine i nagrade BookTrust za životno djelo - David McKee.
U priči Elmer i Božić Elmer odvodi mališane odabrati blagdansko drvce koje će zajedno ukrasiti, a pripremit će i darove koje će Djedica odnijeti drugim mladuncima. Na Badnju večer Elmer priprema iznenađenje za sloniće - ako dovoljno dugo ostanu skriveni, mogli bi ugledati sasvim posebno biće.
Ova šarmantna blagdanska priča idealan je poklon za djecu od 3 do 9 godina. Glavna je junakinja malena djevojčica koja želi sama pripremiti savršen Božić. Odlučila je sama okiti bor, izradi čestitke, pisati Djedici i traži saonice, zamotati darove, objesiti čarape, pripremi užinu za Djedicu, nabaviti božićnu glazbu, namjesti stol, skuhati večeru i božićni puding.
Nevolja je u tome što je to stvarno, stvarno teže nego što je mislila, a posljedice će biti pravi kaos. No kada netko veoma važan zatreba njezinu pomoć, ukaže joj se prilika pokazati što zna i kako spasiti blagdane.