Foto: Pixsell (Goran Stanzl)
ISCRPNO izvješće Europskog nogometnog saveza tradicionalno je ponudilo zanimljive, pa i iznenađujuće podatke o kontinentalnim prvenstvima i klubovima.
Osim nekolicine europskih liga, i hrvatska liga bilježi pozitivan pomak prema pitanju pojedinih parametara koji su nekoć predstavljali jednadžbu s dvije nepoznanice.
Gledajući natjecateljske varijable od 2008. godine, hrvatska liga uzdigla se s 27. na 16. mjesto poretka u kontekstu prvenstvenog koeficijenta što je svrstava uz bok najuspješnijih europskih liga u posljednjih deset godina.
Hrvatska liga istaknuta je i među osam kontinentalnih prvoligaških natjecanja koja su zabilježila porast gledateljstva na tribinama u rasponu od pet do 15 posto. Usporedbe radi, tek je pet europskih liga bilježilo rast iznad 15 posto.
Počevši s 2016. godinom, čak 26 europskih klubova posluje s pozitivnom bilancom. Prosječan prihod hrvatskih klubova porastao je između pet i deset posto između financijskih godina 2015. i 2016.
Izvještaj europske krovne nogometne organizacije tvrdi kako je sprovedeno financijsko fair-play poslovanje osiguralo stabilniju i postojaniju poziciju europskih prvoligaša. Sveukupan dug klubova vidno je smanjen, a utvrđeno je kako je kontinentalni klupski nogomet sve neovisniji o donacijama i ostalim jednokratnim prihodima.
Sponzorski i drugi komercijalni prihodi sve su veći; profit od televizijskih prava porastao je za 64 posto, od transfera za 105 posto te od Uefinih nagrada i fondova solidarnosti za 106 posto. Hrvatski su klubovi, primjerice, od Uefinog novca zaradili 21 posto više novaca.