VLADA je jučer najavila da će pokrenuti javnu raspravu o kontroverznom međunarodnom ugovoru o zaštiti intelektualnog vlasništva ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) te zatim odlučiti hoće li ga prihvatiti.
Radi se o dalekosežnom sporazumu čiji je cilj usklađivanje međunarodnih standarda zaštite autorskih prava u glazbenoj, filmskoj, farmaceutskoj, modnoj industriji i nizu drugih koje su često žrtve krađe intelektualnog vlasništva. Prema ACTA-i, pružatelji internetske usluge morat će nadgledati sve aktivnosti svojih korisnika ne bi li pronašli moguća kršenja autorskih prava. Vlasnici zaštitnih znakova i vlasti bi dobili goleme ovlasti tijekom istraživanja potencijalnih sumnjivaca, uključujući i narušavanje privatnosti.
Osim interneta sporazum uvelike ograničava djelovanje i na drugim područjima koja uključuju patente, poput proizvodnje generičkih lijekova. Sporazum bi se trebao potpisati do 31. ožujka 2013. godine. Protivnici ACTA-e smatraju kako će sporazum omogućiti blokiranje sadržaja na internetu, bez obzira na to je li piratski ili nije, čime će ugroziti temeljne ljudske slobode i prava.
"Puno toga kola okolo i većini ljudi koji na neki način vode ovu igru to ne odgovara"
Konzultant za računalnu sigurnost Ivica Ostojić izjavio je za HTV da je internet necenzurirani medij. "Puno toga kola okolo i većini ljudi koji na neki način vode ovu igru to ne odgovara", rekao je.
"Nije to samo cenzura u smislu nepoćudnih sadržaja, nego je cenzura u smislu cenzuriranja vijesti koje baš nije poželjno da se čuju u široj zajednici", rekao je te je dodao: "Ovo je tek početak, realno je za očekivati da se cyber rat počinje prelijevati u realan život".
"Ako ACTA stupi na snagu, naša internetska komunikacija će biti promatrana"
Komunikacijski savjetnik i bloger Marko Rakar je objasnio da se radi o dva zakona i jednom međudržavnom sporazumu. "SOPA i PIPA su zakoni koji su predloženi u američkom Senatu i Kongresu i zaustavljeni, dok je ACTA međudržavni sporazum koji je potpisan u Tokiju prije nekoliko mjeseci i radi se sporazumu o kojemu se u relativnoj tajnosti pregovara od 2008. godine. Oba zakona i ACTA kao jedan od ciljeva imaju suzbijanje internetskog piratstva, odnosno, sve skupa pod izlikom zaštite intelektualnog vlasništva", rekao je.
Na pitanje tko su ti koji zagovaraju spomenute zakone i ACTA-u, Rakar je odgovorio da su to svi oni koji su oštećeni internetom. Velika većina toga se odnosi na muzičke i filmske kompanije koji žele zaštiti svoju muziku i filmove.
Svi ti mehanizmi predviđaju proaktivno promatranje ponašanja korisnika. To znači da će, ako taj sporazum dođe na snagu, naša internetska komunikacija biti promatrana od strane nekih servera, automata, itd., i u slučaju da smo ga prekršili ili razmijenili neki sadržaj koji nemamo pravo razmijeniti, onda naš internet servis provider je dužan tu stvar prijaviti dalje. Drugi problem je taj da ako naletimo na neku stranicu koja sustavno krši autorska prava vlasti imaju pravo tu stranicu zatvoriti bez sudskog dokazivanja.