Foto: Hina
Werner Faymann, jedan od Grčkoj najnaklonjenijih europskih čelnika, razgovarao je s Ciprasom u njegovu uredu u Ateni gotovo dva sata, no pomaka nije bilo.
"Prostora za novo smanjenje mirovina nema. Ne možemo razumjeti opsesiju vjerovnika smanjenjem mirovina", rekao je Cipras novinarima nakon sastanka.
"Ne postignemo li častan kompromis i ekonomski održivo rješenje, preuzet ćemo odgovornost da kažemo 'ne' nastavku jedne katastrofalne politike."
Sastanak je održan dan prije ključnog sastanka ministara financija eurozone, koji bi mogao biti posljednja prilika za dogovor.
"Ne vidim rješenje, ali mislim da, ako ga doista želimo, imamo dobre šanse", rekao je Faymann.
Dodao je da ne može zamisliti prosperitetnu i mirnu budućnost za Europu ako Grčka napusti eurozonu te istaknuo da i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker želi kompromis.
Faymann smatra da bi Atena i vjerovnici trebali pregovarati kao jednakopravni partneri, bez "likovanja nad tuđom nesrećom".
"Osobno mislim da nije pametno nametati nova smanjenja mirovina, posebice onih malih", rekao je. "Ali mislim da u pregovorima morate nešto ponuditi zauzvrat", rekao je. "Vidio sam neke naznake da premijer i vlada rade na tim protuprijedlozima."
EK tvrdi da postoje elementi za dogovor s Grčkom, potrebna je politička volja grčke strane
Sporazum između Grčke i njezinih vjerovnika tehnički je dostižan iako je ostalo još malo vremena i sada je potrebna je politička volja s grčke strane, izjavio je u srijedu potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.
"Tehnički gledano, elementi za dogovor s Atenom su dostižni, ali sada je potreban politička volja grčke strane", rekao je Dombrovskis na konferenciji za novinare.
Dombrovskis je istaknuo da Komisija ne želi sudjelovati u spekulacijama o izlasku Grčke iz eurozone, jer je "najbolji scenarij i za Grčku i za eurozonu" njezin ostanak. Dodao je da ima i "manje povoljnih scenarija", ali da Komisija ne želi sudjelovati u njima.
Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici rekao je da je preostalo malo vremena jer 30. lipnja istječe sadašnji program pomoći Grčkoj i na naplatu joj stiže 1,6 milijardi eura koje mora vratiti Međunarodnom moneternom fondu.
"Grci moraju reći, ne samo ono što ne žele, nego i ono što žele", rekao je Moscovici.
Moscovici je dodao da nije točno da Komisija nameće Grčkoj mjere štednje, da je predsjednik Jean-Claude Juncker rekao grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu da se ne traži povećanje PDV na lijekove, ali da još nema odgovora od grčke strane.
Visoki stupanj koordinacije među "trojkom"
Potpredsjednik Dombrovskis je rekao da su tri institucije pripremile dobar kompromis i pokazale puno fleksibilnosti. To je ilustrirao podatkom da je prema sadašnjem programu pomoći Grčka ove godine treba ostvariti 3 posto primarnog suficita, a sljedeće godine 4,5 posto, a sada joj se nudi jedan posto za ovu godinu i dva posto za sljedeću. Osim toga, vjerovnici su spremni s grčkim vlastima pregovorati i alternativnim mjerama koje bi imale isti fiskalni učinak u pogledu zahtjeva za povećanje stope PDV-a na lijekove i struju te u pogledu smanjenja mirovina za najsiromašniji sloj stanovništva.
Kao mogući alternanativni izvor ušteda Dombrovskis je spomenuo izdatke za obranu, gdje je Grčka druga po izdvajanju u odnosu na svoj BDP za taj sektor među svih 28 zemalja članica.
Na upit je li to što govori i predlaže Juncker i stajalište ostalih dviju institucija koji pregovoraju s Grčkom, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda, potpredsjednik Dombrovskis je rekao da među trima institucijama postoji visok stupanj koordinacije i da Komisija istupa samo s dogovorenim stajalištima.
Primjetno je da grčka strana učestalo u posljednje vrijeme optužuje Međunarodni monetarni fond kao najnepopustitljivijeg partnera u pregovorima.
U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri financija eurozone, što će biti nova prigoda za još jedan pokušaj dogovora s Grčkom.