Foto: Shutterstock
HRVATSKA udruga banaka danas je na stranici banka.hr odgovorila na Vladin potez o dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Pravni eksperti HUB-a ističu kako će se Vladine izmjene prelomiti preko leđa poreznih obveznika, koje će ta odluka koštati 400 milijuna kuna.
Naime, dopuna ZPK-a prinudno umanjuje vrijednost imovine kreditnih institucija, koje su ustavno ovlaštene tražiti naknadu štete u punoj visini, i to na teret Republike Hrvatske. Ako oštećene kreditne institucije budu prisiljene na zahtijevanje naknade pretrpljene štete, Vlada RH će naknadu moći isplatiti jedino iz proračuna, dakle na teret poreznih obveznika, navode iz HUB-a.
> Hrvatska udruga banaka: Porezni obveznici platit će 400 milijuna kuna za dužnike u švicarcima
Babić: Banke postupile suprotno europskoj praksi zaštite potrošača
Ekonomski analitičar Ante Babić za Index je istaknuo kako će banke veoma vjerojatno "pasti" po pitanju zaštite prava potrošača na sudu u Strasbourgu.
"Današnja objava HUB-a je klasična bankarska priča, naravno. Trebamo pričekati da se vidi što je s konačnom odlukom Ustavnog i Vrhovnog suda, o tome da su banke protivno praksi o zaštiti potrošača Europske unije potrošače navodile da uzimaju kredite u švicarcima. To je druga priča za koju mislim da će u konačnici ukupni teret banaka biti tu negdje kao i ovaj gdje će tražiti nadoknadu. Pazite, banke će taj novac morati vratiti ako tužba bude potvrđena od strane Ustavnoga suda. Ako ne prođe na ustavnome, onda će skoro sigurno proći u Strasbourgu.
Na koncu ćemo vidjeti saldo jednoga i drugoga spora, mislim da su tu negdje. Ne ulazeći u tužbu koja ide od strane udruge Franak, u smislu negiranja valutne klauzula koja je sasvim regularan model (imajmo na umu da nitko nije prisiljavao te ljude da prihvate klauzule u eurima ili u švicarcima), prigovor na temelju zaštite potrošača je sasvim legitiman. U mnogim slučajevima se nisu objašnjavali svi rizici, nagovaralo se ljude da se odluče za u franke. To stoji, kako pri hrvatskim sudovima, nakon što smo prihvatili acquis EU-a, pravnu stečevinu Europe, tako i pred europskim sudovima.
Pričekajmo, u Strasbourgu bi to moglo doći do stotina milijuna u odštetama. Moglo bi se pokazati kako su banke po tome zaradile više nego što su trebale, i to na temelju tih kredita. Da su se držale prava i zaštite potrošača, tih ugovora ne bi bilo. To će ukupno biti nešto manje od te cifre koje će potraživati banke, ali saldo će biti bliže, ne samo ovaj koji HUB najavljuje da će država morati platiti, nego će se i banke morati odreći zarade koju su godinama ostvarivale tako što nisu poštivale prava potrošača", kazao je Babić.
Lovrinović: Neka banke prvo objasne gdje su se zaduživale u francima
Savjetnik udruge Franak i stručnjak za monetarnu politiku Ivan Lovrinović rekao nam je kako ne vjeruje jučerašnjem izvješću HNB-a te kako banke prvo moraju objasniti gdje su se zaduživale u francima te kome su ih prodale na hrvatskom deviznom tržištu.
"Banke su već presudile tko je kriv, je li? Znaju već tko treba snositi troškove spora? Banke u cijelosti odbacuju svoju odgovornost, kao i dosad, one troškove žele prebaciti na klijente i državu, misle da nemaju veze s time.
Da bi banke nešto tražile, moraju najprije dokazati da je počinjena šteta, a to znači da moraju objasniti gdje su se zaduživale u francima i kome su ih nakon toga prodale na hrvatskome deviznom tržištu. Tu nije riječ o stotinama tisuća franaka nego o nekoliko milijardi franaka, a u jučerašnji izvještaj HNB-a ne vjerujem", kazao je Indexu Lovrinović.
Jakovčević: Banke imaju razloga šutjeti
Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, za Index je kazao kako ova objava HUB-a ukazuje na to da se banke spremaju na tužbu.
"Ta objava znači da bi banke mogle ići u spor s Vladom. Čudi me to, jer banke imaju razloga šutjeti, osobito jer se poteže pitanje ustavnosti općevalutne klauzule, a posebice one u švicarcima.
Može se postaviti pitanje jesu li dužnici krivi, što su oni skrivili da im stigne kazna od 20-30 posto povećanja anuiteta?
Osobno sam pozdravio odluku Vlade o zamrzavanju tečaja švicarskog franka na godinu dana kako bi se u međuvremenu našlo rješenje. Trebalo bi prije provesti temeljitu istragu o privatizaciji banaka, 87 milijardi je bio trošak sanacije, a za 7 milijardi su prodane. 80 milijardi je bio gubitak proračuna, naš gubitak, moj i vaš. Imajući na umu koliko su oni iz proračuna uzeli, mislim da je u redu da sada malo vrate građanima", kazao je Jakovčević.