Ekonomski analitičari predviđaju da će Moody´s i S&P´s potvrditi procjenu Fitcha

Foto: AFP

NAKON jučerašnje odluke Fitcha da kreditni rejting Hrvatske zadrži na postojećoj razini, čeka se odluka još dviju kreditnih agencija. Hoće li nam prolaznu ocjenu dati i Moody's i Standard & Poor's?

Otkako su 1997. godine Hrvatskoj prvi put procijenile kreditnu sposobnost, tri najveće svjetske bonitetne kuće nisu se bitno razilazile u mišljenjima. "Tri američke sestre", kako ih često nazivaju zbog tržišne prevlasti, nisu Hrvatskoj proteklih godina niti značajno mijenjale rejting prema kojemu se određuju visine kamata i drugi uvjeti za inozemno zaduživanje. Hrvatsku smještaju u kategoriju umjereno rizičnih zemalja, a manje promjene kreditnog rejtinga ovisile su uglavnom o ocjenama reformi i etapama približavanja Europskoj uniji. Posljednjih je godina zatvoren krug. Rejting nam je BBB -, isti kakav je bio `97. Nitko ne jamči da će istu ocjenu rejtinga kao jučer Fitch idućih dana dati Moody's i Standard & Poor's, no ekonomski analitičar Zdeslav Šantić vjeruje da hrvatske obveznice neće završiti u kategoriji "smeće".

"Ja ocjenjujem da bi ove ostale dvije agencije mogle slijediti Fitch i samim time dati Vladi još jedno dodatno vremensko razdoblje da se prilagodi i jednostavno da dođe do tog zaokreta i u fiskalnoj politici, ali i u strukturi", rekao je Šantić.

Zadržavanje kreditnog rejtinga očekuje i ekonomski analitičar Hrvoje Stojić.

Od 1997. naovamo Moody's svoju procjenu, izraženu simbolom Baa3, nije ni jednom mijenjao. Mijenjao se jedino predznak koji nagovještava buduća poboljšanja odnosno pogoršanja, a prošlogodišnji je bio stabilan. Njihov Baa3 odgovara simbolu BBB-, kojim je hrvatski kreditni rejting jučer ocijenio Fitch, već četvrtu godinu za redom, i to uz predviđanje pogoršanja. Standard & Poors's svoju je ocjenu s ocjenama druge dvije agencije izjednačio 2010. nakon što je njihov BBB šest godina bio u plusu. Aktualni hrvatski kreditni rejting na donjoj je granici investicijskog statusa. Bude li imalo srušen, hrvatske obveznice na tržištu postaju bezvrijedne, a zaduživanje u inozemstvu skuplje.

Pročitajte više