Foto: Hina
Zakon o radu (ZOR) je, naglašava premijer, morao biti prilagođen novim okolnostima u društvu: "Očekujemo da to ljudi pozdrave, to je jedina namjera inače ne bismo taj zakon dirali. Da se radi više na većem broju radnih mjesta, da veći broj ljudi može raditi".
Milanović se na početku mandata suprotstavljao neoliberalnim političarima
Ne tako davno, Milanović je, kada je riječ o ZOR-u, imao drugačije stavove. Blok umirovljenici zajedno na svojim internetskim stranicama objavio je stenogram Milanovićevog govora u Saboru otprije dvije godine, sa samog početka mandata Kukuriku koalicije.
"Danas ponovno vidimo da iz reda neoliberalnih političara, ekonomista, bankara dolaze opet zahtjevi, doduše malo neodređeni, da se ponovno mijenja Zakon o radu i da se radnička prava smanjuju. Čujte, mi to nismo najavili u našem izbornom programu, mi o tome ne govorimo, ako ima nešto konkretno, citirajte neka svi čuju. Mi o tome u ovom trenutku ne razmišljamo. Ja ću reći i nešto više mi o tome uopće ne želimo razmišljati jer naglašavam, Zakon o radu je društveni ugovor, dubok. On nije samo slovo na papiru", rekao je Milanović odgovarajući Dragutinu Lesaru koji je optužio Kukuriku vlast da želi smanjivati radnička prava.
"Kad jednom krenete rezati, nećete nikada stati jer u očima neoliberalnog poduzetnika, dakle onoga koji gleda samo profit, a ne društvenu odgovornost, idealno je stanje u kojem nema nikakve obaveze", govorio je Milanović prije dvije godine kada je obećavao da se Zakon o radu neće drastičnije mijenjati.
Novi ZOR smanjuje radnička prava
U lipnju ove godine Vlada RH poslala je u Sabor prijedlog ZOR-a u kojem stoji da poslodavac može samoinicijativno produžiti radni tjedan do 50 sati. Radni tjedan može se produljiti čak do 60 sati, ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom.
Novi ZOR u nepovoljan položaj stavlja i agencijske radnike, koji poslodavcu mogu biti ustupljeni na rok od čak tri godine. Agencijski radnici imaju drastično manja prava od stalnih zaposlenika. Također, ZOR propisuje da poslodavac može radnika na rok od šest mjeseci ustupiti povezanoj firmi, u slučaju da u matičnoj firmi za tog radnika nema dovoljno posla. Sindikati strahuju da će poslodavci koristiti ovu odredbu kako bi radnika dodatno opteretili.
Radnička prava smanjena su i kada su u pitanju godišnji odmori. Sve do sada radnik koji poslodavca napušta (odnosno daje otkaz) nakon 1. srpnja tekuće godine imao je pravo na korištenje punog godišnjeg odmora. Sada će radnici, bez obzira na datum davanja otkaza, imati pravo na razmjerni godišnji, ovisno o tome koliko su mjeseci u godini proveli kod poslodavca.