Ilustracija: Wikimedia
LANI je u Hrvatskoj propalo 3.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), a proizvodnja hrane smanjena je za 9,9 posto. U isto vrijeme Hrvatska je uvezla hrane u iznosu od 2,5 milijarde dolara. Na samo tri posto površine Hrvatska proizvodi voće, a na 0,41 posto ukupne površine, proizvodi se povrće.
Od prehrambenih proizvoda kojeg imamo dovoljno za naše potrebe su samo meso peradi, pšenica, kukuruz, jaja i vino.
Pismo Milanoviću i Jakovini
Podaci su to koje je iznijela Zelena mreža aktivističkih grupa ZMAG u povodu UN-ovog proglašenja 2014. godinom OPG-a. Zajedno sa 43 OPG-a i udruga za proizvodnju Hrane u Hrvatskoj poslali su otvoreno pismo premijeru Zoranu Milanoviću i ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini.
U njemu traže da im odgovore kako je moguće osigurati naše osnovno ljudsko pravo na zdravu, lokalno proizvedenu hranu ako se cjelokupni prehrambeni sustav temelji na uvozu.
"Uvozimo hranu dok nam je u proizvodnji ostala neiskorištena polovina poljoprivrednih površina. Linearni sustav poticaja ne štiti mala gospodarstva pa 1 posto velikih gospodarstava ubire 40 posto sredstava bez efekta na povećanje produktivnosti domaće proizvodnje", rekla je Sunčana Pešak, koordinatorica programa za hranu ZMAG-a.
Ističe kako su cijene uvezenih proizvoda znatno niže te ne pokrivaju ni osnovne troškove proizvodnje što nepovratno štetiti obiteljskoj poljoprivredi.
"Čeka nas skupa hrana koju siromašni Hrvati neće moći kupovati"
Neobnovljiva fosilna goriva o kojima je industrijska proizvodnja ovisna dugoročno će biti samo skuplja pa je napominje, vrlo vjerojatan scenarij ubrzanog rasta cijena hrane na europskom tržištu, a pitanje je kako će ga naše osiromašeno stanovništvo moći pratiti.
Traže od premijera i ministra poljoprivreda da odgovore kojim mjerama se može postići diverzifikacija proizvodnje, očuvanje tradicije i iskorištavanje činjenice da Hrvatska sjedinjuje na svom teritoriju čak četiri bio-regije.
Hrvatska, naglašava Pešak, trenutno ne daje financijska sredstva za rad banke biljnih gena, a zakonodavnim okvirima nije predviđena mogućnost izdvajanja tradicijske proizvodnje od strogih i često nepotrebnih higijenskih propisa. Takva pravila, tvrdi onemogućavaju postizanje izvornost i zbog prevelikih ulaganja prijete njezinom opstanku.
Francuska proizvođačima tradicionalne hrane izašla u susret
"Francuska je primjerice zahvaljujući jakim sindikatima uvela da HACCP sustav za higijenu u proizvodnji tradicijskih prehrambenih proizvoda nije obavezan. Bili smo u posjetu jednoj sirani koja nema HACCP, a sve je naravno higijenski, ali nemaju ta velika ulaganja za HACCP", rekla je Pešak.
Dodaje kako Hrvatska ne može biti konkurentna na otvorenom tržištu s kulturama koje druge zemlje daleko efikasnije proizvode, te da naša posebnost leži upravo u tradiciji. Međutim vrlo mali broj proizvoda nosi oznaku izvornosti. Na listi čuvanih sorti svega je nekoliko kultura, a ugroženo je kaže, 19 posto od samo 26 posto pasmina stoke.
Napominje kako zbog krize sve više županija prestaje financirati troškove nadzora ekološke proizvodnje te da su proizvođači prepušteni sami sebi od proizvodnje pa do marketinga i prodaje.
U Austriji kupnja hrane direktno na OPG-u
"Austrija je napravila dobar potez, povezala je OPG-ove i kupce. Kod njih ljudi odlaze na obiteljska gospodarstva i direktno od njih kupuju proizvode, dok kod nas ljudi radije idu u velike trgovačke centre i kupuju hranu iz iz uvoza, ne znajući kakvu kvalitetu zapravo kupuju. Zato bi osim Vlade i mi sami nešto trebali poduzeti da se potakne domaća proizvodnja, a smanji uvoz hrane. Kupnjom od domaćih proizvođača definitivno bi to i uspjeli potaknuti", rekla je Pešak.
Na kraju je dodala kako bi Vlada trebala poduzeti sve da se smanji opsežna papirologija za otvaranje i razvoj OPG-a koja je dosta skupa, te na taj način potaknu ljude da otvaraju, a ne da zatvaraju svoje OPG-ove, čime bi se i smanjivala nezaposlenost te obrađivala neiskorištena poljoprivredna zemljišta.