Ilustracija: Arhiva
OVE GODINE zabilježeno je više pacijenata s proljetnim alergijama nego u isto vrijeme lani, a razlog tome je ranije cvjetanje drveća i grmlja, čemu su doprinijele temperature više od uobičajenih.
Nogalo ističe kako su već od siječnja počeli simptomi hunjavice, sinusitisa, suzenja očiju, glavobolje i vrtoglavice, a sve je više pacijenata koji završe u bolnici zbog opstrukcije donjih dišnih putova. Zbog toga je puno više bilo onih koji su prošli kroz ambulantu i dnevnu bolnicu gdje su bili na inhaliranju.
Djeca i odrasli koji imaju alergije na pelud i dolaze na Srebrnjak znaju što treba raditi i kako se zaštititi, rekao je Nogalo te dao nekoliko savjeta onima koji nisu prošli bolnički tretman i edukaciju.
"Upravo cvjetaju ljeska i čempres, pa zato oni koji su alergični ne bi trebali previše izlaziti vani. Kad se vrate doma, alergični se trebaju presvući, istuširati se i oprati kosu, držati zatvorene prozore i koristiti klima uređaje", preporučuje Nogalo.
Budući da se pojava pojedinih alergija na pelud poklapa s cvjetanjem biljaka koje daju taj pelud, Nogalo napominje da je važno poznavanje peludnog kalendara zbog podataka o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osoba izazivaju simptome alergije.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode da se alergija može javiti kod svakoga, iako se javlja češće u osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Prema procjenama, alergijske bolesti pogađaju pet do deset posto stanovnika.
Na alergije treba sumnjati kod osoba s ponavljajućim prehladama, učestalim curenjem nosa, upalama uha, jutarnjim kašljem, čujnim disanjem (sviranjem u plućima) te probavnim i kožnim alergijskim smetnjama.
Iz HZJZ-a ističu kako je najbolji način sprečavanja alergije otkrivanje i izbjegavanje alergena. Kada je riječ o peludu, HZJZ preporučuje da treba pratiti biometerološku prognozu i ne izlaziti iz kuće od 5 do 10 sati kad u zraku ima najviše peluda.
Izbjegavajte boravak na otvorenom i dim cigareta
U sezoni peludi treba izbjegavati boravak u područjima bujne vegetacije, posebno u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku, u jutarnjim satima, ali i sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na otvorenom.
Radeći vani ili u vrtu treba koristiti masku za lice kao zaštitu od peluda. Ako si alergična osoba to može priuštiti, neka promijeni boravište u sezoni peluda.
Alergični na prašinu i plijesan trebaju poboljšati mikrookolišne uvjete čisteći prašinu jednom tjedno, te držeći jastuke i posteljinu pod prekrivačem otpornim na prašinu.
Bilo bi dobro zamjeniti tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, staviti na pod parkete, laminate ili pločice te održavati 30 do 50 posto vlažnost zraka i ventilirati kuhinju, kupaonicu i podrum, mijenjati redovito filtere u sustavima grijanja ili hlađenja, čistiti ovlaživače zraka kako bi se spriječio rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore.
Također, treba izbjegavati držanje pernatih kućnih ljubimaca ili onih s krznom koje bi bilo dobro kupati barem jednom tjedno te im zabraniti boravak u spavaćim sobama i u prostorijama gdje se priprema i poslužuje jelo.
Alergične osobe morale bi izbjegavati aktivno i pasivno pušenje jer u dimu cigarete ima više od 4.000 kemikalija od kojih su mnoge kancerogene, ali i alergogene te povećavaju rizik za razvoj alergijske astme, pogotovo kod djece.
Uz sve to, treba redovito prati podove i usisavati dva ili više puta tjedno, a za pranje odabrati krpe koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine.