Foto: Hina
POZIVOM na pomirenje na Korejskom poluotoku i molitvom za iračke kršćane, papa Franjo završio je u ponedjeljak petodnevni posjet Južnoj Koreji.
Papa Franjo je u ponedjeljak, na kraju svog pohoda Južnoj Koreji, pozvao Sjeverne i Južne Korejce da priznaju kako su "jedna obitelj, jedan narod" i da međusobnim "opraštanjem" nadiđu više od 60 godina podjele.
U nazočnosti predsjednice Park Geun-Hye Papa se u svom nagovoru obratio Korejcima s obje strane 38. paralele a ne vladama.
Misi mira i pomirenja u seulskoj katedrali nazočilo je i nekoliko sjevernokorejskih prebjega. Službeni Pjongjang, iako pozvan, odbio je poslati predstavnika na susret s Papom.
Papa osudio "pokus s podjelom koja traje više od 60 godina"
Kao i tijekom čitava posjeta, nijednom nije spomenuo komunističke čelnike u Pjongjangu, niti im se obratio. Sveta Stolica nema nikakve veze sa Sjevernom Korejom gdje je malena katolička zajednica priznata ali je strogo nadzirana.
"Današnja misa ponajprije je molitva za pomirbu u ovoj korejskoj obitelji. Čitav jedan narod upravlja nebu svoju bolnu molbu. Molitva može učiniti mogućim i ono što iz ljudske perspektive izgleda nemoguće".
Papa je osudio "pokus s podjelom koja traje više od 60 godina" i pozvao da se prizna "da su svi Korejci članovi jedne obitelji i jednog naroda". Pozvao ih je i da odbace mentalni sklop oblikovan sumnjom, sukobima i natjecanjem i da se pobrinu za one nesretne, marginalizirane, one bez posla i prosperiteta.
Kao i u rujnu 2013. kada je pozvao na molitvu za Siriju i u lipnju ove godine kada je molio za Izraelce i Palestince, Papa je zatražio od vjernika da se ujedine u molitvi za mir i za pomirbu. Klonio se osuđivanja i nije se htio miješati u donošenje rješenja za zamršenu krizu.
Papa je poveo i molitvu za sve vjerske manjine koje pate u Iraku.
Papin posjet Koreji bio za Crkvu simboličan i važan
Pljesak je odjeknuo katedralom kada je kardinal Andrew Yeom Soo Jung zahvalio Franji za prvi papinski posjet Južnoj Koreji nakon 25 godina.
Prije mise, Papa se susreo sa sedam korejskih tzv. žena za utjehu, seksualnih robinja koje su iskorištavale japanske okupacijske snage tijekom Drugom svjetskog rata i koje traže ispriku i kompenzaciju japanske vlade. One su sjedile u prvom redu katedrale. Papa je svaku primio za ruku i primio broš u obliku leptira, koji je simbol njihove borbe, i prikačio ga na svoju misnicu.
Papa, koji je u ponedjeljak ujutro odletio iz Seula i u Rimu se očekuje navečer, u Južnoj je Koreji proveo pet dana. Odmah po dolasku u četvrtak pozvao je da se uloži više napora u pomirenje na podijeljenom Korejskom poluotoku, "koji dugo pati zbog toga što njime ne vlada mir". Zatražio je razgovor, a ne razmetanje silom.
U petak, na Veliku Gospu, održao je misu na stadionu u Daejeonu, 140 km južno od glavnog grada Seula, u sklopu šestih Azijskih dana mladih pozvao stanovnike da odbace materijalizam i "nečovječne ekonomske modele". Južna Koreja je jedna od najuspješnijih azijskih ekonomija, ali je njezino društvo obilježeno rastućom nejednakošću, žestoko natjecateljskom obrazovnom i radnom etikom i najvišom stopom samoubojstava među razvijenim zemljama. Franjo je osudio "materijalizam" i "duh neobuzdanog natjecanja" te predstavio Evanđelje kao "protuotrov duhu očaja koji izgleda da raste kao rak u društvima koja su izvanjski imućna, a ipak često doživljavaju unutarnju tugu i prazninu".
U subotu je u Seulu beatificirao 124 korejskih mučenika iz 18. i 19. stoljeća koji se po cijenu života nisu željeli odreći kršćanstva. Svi su bili laici, osim jednog svećenika koji je došao iz Kine. U homiliji pred osamsto tisuća ljudi, Papa je kazao da bi hrabrost tih mučenika, njihova ljubav prema bližnjemu i odbacivanje rigidnih društvenih struktura trebali biti inspiracija ljudima današnjice. Kasnije je poručio katoličkim svećenicima da su oni koji propovijedaju siromaštvo, a žive u bogatstvu licemjeri koji kaljaju ugled i misiju Katoličke crkve, a Crkvu u Aziji da bude "kreativna" i da "uspostavi dijalog" s azijskim kulturama čuvajući svoj "identitet" te je izrazio želju da se otvore zemlje poput Kine koje zabranjuju i ograničavaju katoličku kulturu.
Papin posjet Koreji bio je za Crkvu simboličan i važan. Iako 130 milijuna azijskih katolika čini samo 11 posto katolika u svijetu, Crkva u Aziji raste brže nego na bilo kojem drugom kontinentu osim Afrike, a gotovo pola Azijaca mlađe je od 25 godina. Azijski katolicizam mlad je i iskazuje vitalnost i fleksibilnost kakva ponekad nedostaje vjernicima Starog Svijeta i kakvu Franjo želi vidjeti posvuda. "Crkva u Aziji mnogo obećava", rekao je Franjo uoči posjeta.