NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel jučer je doslovno pokopala ideju euroobveznica, koju mnogi smatraju jedinim rješenjem aktualne dužničke krize u Europi, kazavši kako "kolektivnog odgovaranja za dugove neće biti dok je ona živa".
Čelična kancelarka
Za Francusku, Italiju i Španjolsku dileme nema; euroobveznice su najbolje rješenje, jer će one barem privremeno primiriti investitore i zemljama eurozone smanjiti troškove zaduživanja. A upravo su vrtoglavo visoki obveznički prinosi trenutno najveći problem Španjolske i Italije.
Međutim, izjava Angele Merkel došla je kao hladan tuš i definitivno raspršila snove ostalih aktera da se "čelična kancelarka" možda može smekšati. Angela je ostala srca kamenoga, a za to ima i dobre razloge. Naime, Njemačka je jedina koja bi uvođenjem euroobveznica drastično izgubila.
I Njemačka se zadužuje kao nikad prije, ali po vrhunskim uvjetima
S obzirom na to da ima trenutno najmoćnije i najzdravije gospodarstvo, koje praktično jača kako ostali slabe, za Njemačku nema puno logike da se dodatne izlaže riziku odgovaranja za dugove drugih. Ali postoji još jedna dimenzija priče, koja je istinski motiv držanja ovako tvrdog stava. Naime Njemačka se, iako poput kakvog policajca zagovara štednju i fiskalnu odgovornost, također zadužuje kao nikad prije.
Njemački javni dug u prvom je kvartalu dosegao rekordnu razinu od 2,041 bilijuna eura, a Njemačka se sustavno zadužuje sve više i više. U tome naravno ima puno logike, jer je za Njemačku baš ovo najpovoljniji trenutak za zaduživanje. Dok ostalim zemljama troškovi zaduživanja rastu, njemačke se obveznice smatraju sigurnim utočištem, pa Njemačka za kredite plaća minimalne kamate, a vrlo često i nikakave kamate. Dapače, prije nekoliko mjeseci bilo je i situacija kada je obveznice s kratkim rokom dospijeća plaćanja izdavala s kamatom koja je išla ispod nule, što bi bukvalno značilo da je zarađivala zaduživanjem.
Isplati li se Njemačkoj dugoročno ovakvo kockanje?
Kad se taj aspekt uzme u obzir, jasno je da Angela Merkel ne želi ni čuti za kolektivno odgovaranje za ukupni dug, jer bi to značilo da bi prinosi na euroobveznice došli na nekakvu razinu prosjeka eurozone. Razinu koja bi definitivno bila viša od one cijene zaduživanja koju Njemačka plaća danas. Jedini problem u cijeloj priči jest dugoročna isplativost takvog stava.
Jer, ako pukne ukupno europsko tržište, a potencijalno i euro, kome će Njemačka onda prodavati svoje proizvode? Merkel je očito voljna kockati se u nadi da će periferija ostati jadna (u ekonomskom smislu u odnosu na Njemačku), ali da neće potpuno potonuti. Riječ je o opasnoj igri u kojoj će sigurno biti gubitnika, samo je pitanje hoće li među njima na kraju biti i sama Njemačka.