Foto: Hina
"Poziv je upućenu Porošenku da produlji prekid vatre koji bi trebao dulje potrajati", priopćio je Kremlj u izjavi objavljenoj nakon telefonskog četverostranog razgovora.
Francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela u nedjelju su, uoči isteka primirja u Ukrajini više od dva sata razgovarali s Putinom i Porošenkom, izvijestila je i Elizejska palača.
Tijekom telefonskog razgovora, drugoga u posljednja četiri dana, čelnici su "istaknuli važnost poduzimanja novih konkretnih poteza čiji je cilj stabilizirati sigurnosno stanje na terenu, produljiti prekid vatre i uspostaviti mirovni plan" što ga je predstavila Ukrajina, stoji u priopćenju francuskog predsjedništva.
Porošenko je najavio da će u ponedjeljak ponovno razgovarati s Hollandeom, Merkel i Putinom te je naglasio da će se telefonski razgovor obaviti nekoliko sati prije isteka primirja u rusofonoj regiji Donbas, prenio je Reuters.
U nastojanju da prekinu dvomjesečni sukob Porošenko i proruski pobunjenici u subotu su izvijestili da će se tjedan dana dugo primirje koje je trebalo isteći u petak produljiti do ponedjeljka u 21 sat po srednjoeruopskom vremenu. Nije poznato hoće li se dogovoriti još jedno produljenje.
Primirje je prvi korak mirovnog plana od 15 točaka koji je prošli tjedan predstavio ukrajinski predsjednik.
Međutim, na terenu nema mira i prema riječima glasnogovornika ukrajinskih vojnih operacija pet je vojnika ubijeno, a 17 ranjeno u zadnja 24 sata.
"Prošle noći, unatoč primirju, pobunjenici su bombardirali deset puta kontrolne položaje vojske", rekao je Oleksi Dmitraškivskij za lokalnu televiziju.
Primirju se protive i ukrajinski prosvjednici, njih nekoliko stotina koji su u Kijevu demonstrirali u nedjelju ispred predsjednikova ureda protiv produljenja primirja s proruskim separatistima na istoku zemlje.
Prema pisanju lokalnih medija prosvjednici su predsjednika Porošenka pozvali da prekine primirje i proglasi izvanredno stanje, prenosi AFP.
Stanje na istoku Ukrajine u središtu je novog diplomatskog angažmana čiji je cilj izvršiti pritisak na Moskvu nakon oslobađanja iz zatočeništva ekipe promatrača OESS-a i i početka ključnih mirovnih razgovora.
Njihovo oslobađanje bilo je među konkretnim zahtjevima Kijeva i europskih zemalja Moskvi. Pod prijetnjom sankcija oni su pozvali Rusiju da učini maksimalan pritisak na proruske pobunjenike kako bi se okončali separatistički napadi na istoku zemlje.
Rusiju optužuju da nastoji destabilizirati Ukrajinu.
Nakon početka ukrajinske vojne akcije 13. travnja ubijeno je gotovo 450 osoba, a deseci tisuća ljudi bili su prisiljeni pobjeći su iz Donbas.