Raste broj pritužbi građana Uredu pučkog branitelja: Najviše se žale na pravosuđe i dugotrajnost sudskih postupaka

Ilustracija: Arhiva

RASTE broj pritužbi građana Uredu pučkog branitelja. Najviše se građani žale na pravosuđe - meritum odluka i dugotrajnost postupaka, pomoć u zaštiti svojih prava traže osobe lišene slobode, brine problem povrata imovine, a sve više žalbi tiče se ovrha, čulo se na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj je pučka pravobraniteljica predstavila Izvještaj za prošlu godinu.

"Tijekom 2012. godine zaprimljeno je 1849 pisanih pritužbi, 515 građana je došlo u Ured na osobno savjetovanje, veliki broj kontakata je ostvaren putem telefona ili telefaksa, a radilo se na gotovo 400 nedovršenih predmeta iz ranijih godina. U 2012. postupanje je dovršeno u 1321 predmetu, gotovo 500 ih je ocjenjeno neosnovanima, a pritužbe su bile nepotpune ili je Ured bio nenadležan u 457 slučajeva", rekla je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

635 pritužbi u prvih pet i pol mjeseci 2012., naspram 1247, koliko je Ured zabilježio u istom razdoblju ove godine, podatak je koji je istaknula Lora Vidović koja je preuzela Ured od Jurice Malčića.

"Pravosuđe je i dalje jako visoko zastupljeno, na dnevnoj bazi dolaze pritužbe što zbog merituma, što zbog trajanja postupka, jednako kao i osobe lišene slobode. Vjerujem da će se iste teme ponoviti u Izvješću za ovu godinu. Ono što se vidi je da građani misle da trpe nepravdu, trpe nepravdu, suočeni su sa siromaštvom, veliki broj se obraća zbog blokada računa, traže intervenciju Ureda za rješavanje međususjedskih odnosa", kaže Vidović.

Kregar: Sustav je preopterećen

Predsjednik Odbora Josip Kregar istaknuo je da je sigurno veliko opterećenje velik broj predmeta za koje Ured smatra da su neopravdane. Iz Izvješća smatra vidljivim manjkavim sustav odgovornosti za djelovanje u pravosuđu.

"Čini mi se strahovito zabrinjavajućim činjenica da se 25 posto svih postupaka koje pravobraniteljica provodi, tiču pravosuđa. Ja imam povjerenje u hijerarhijsku distancionu kontrolu unutar pravosuđa, ali ovdje se pokazuje da građani nemaju to povjerenje i da se u velikom broju slučajeva žale", naglasio je Kregar.

Vidović je pojasnila zašto raste broj pritužbi koji se tiču ovrha.

"Situacije u kojima im je ovrha sjela na račun, a da oni nisu znali da su dužni, u kojima ovrha dolazi za zastarjeli dug ili više puta za isti dug", kazala je Vidović.

Građani su upućeni na parnice za koje nemaju ni vremena ni novca i osjećaju se bespomoćno, kaže pravobraniteljica.

Lovrin: Treba poboljšati Ovršni zakon

Bivša ministrica pravosuđa, HDZ-ova Ana Lovrin smatra kako Ovršni zakon nije postigao najbolju mjeru, a zna se ovršiti netko ni kriv ni dužan.

"Slučajeva ima sve više i više, primjerice T-com ili velike kuće koje šalju na ovrhu na FINA-u, skinu novac za potraživanje s kojim nemaju veze, samo zato što imaju jednako ime i prezime", rekla je Lovrin.

Profesor Mihajlo Dika u raspravi je istaknuo da bi se građani mogli kao nekad informirati na otvorenim danima sudova, a nekad su u jedinicama lokalne samouprave postojale službe koje su savjetovale građane. Ovrhe i silna iznenađanje pokazuju da su građani što se tiče elemenata pravne kulture, zapušteni, izloženi ozbiljnim posljedicama i manipulacijama, zaključuje Dika, koji smatra da sustav besplatne pravne pomoći ne odgovara na ključno "iako je trend u svijetu, uzmite Veliku Britaniju, da se sirotinja diskriminira, da je kriterij imovinskog stanja ozbiljan kriterij ostvarivanja temeljnih ljudskih prava. Englezi su dramatično skresali proračun za besplatnu pravnu pomoć, a SAD da ne pričam", rekao je Dika.

A unatoč tomu što je od završetka rata prošlo 18 godina, pravobraniteljica je istaknula i problem s povratkom imovine.

"I dalje je ugrožena pravna sigurnost povratnika koji nemaju kuću ili stan izvan područja posebne državne skrbi, a koji su bili nositelji stanarskih prava. Posebno zbunjuje nerješavanje preostalih 15 slučajeva vlasnika čija je imovina privremeno bila zauzeta", upozorila je Vidović.

"Neka se jednostavno prozovu referenti koji provode, a ne kao uprava, neka amorfna, bezimena sila", savjetovala je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović, jer nije moguće da 10 godina traje postupak, no Vidović je zaključila kako se često ne zna tko je s imenom i prezimenom odgovoran za sporost procesa.

Kregar je pak savjetovao da se pokuša izbjeći anonimiziranje slučajeva. Pravobraniteljica se požalila i na uvjete rada i nada se da će se Ured "ukrcati u brod koji se zove rebalans proračuna."