HRVATSKA s prvim danom iduće godine prelazi na europski model izravnih plaćanja u poljoprivredi. U praksi bi to trebalo donijeti efikasnije povlačenje novca iz EU fondova, koje je prema ocjeni poljoprivrednika, dosad bilo traljavo i netransparentno.
Što Hrvatska može ponuditi Europi?
"Mi radimo sve na tome da se dodatno i tehnički i u materijalnim, ljudskim i stručnim kapacitetima pojačamo i napravimo sve ono što je potrebno da bi Agencija dobila akreditacije za posao koji ju očekuje od 1. siječnja 2013. godine", rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nakon susreta s europskim povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj koji boravi u službenom posjetu Zagrebu.
Dacian Ciolos potvrdio je da je Hrvatska na dobrom putu u administrativnoj pripremi za primjenu buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU. A tu bi Hrvatska sama trebala definirati koje pomake učiniti i koja područja treba najbolje pripremiti, kaže Ciolos.
"Zajednička poljoprivredna politika znači mnoge mogućnosti. Prije svega tu je veliko tržište od više od 500 milijuna potrošača koji cijene kvalitetu i specifične proizvode. Smatram da Hrvatska upravo to može ponuditi", dodao je Ciolos.
Što vam jedu svinje?
Nakon radnog sastanka, dvojac je došao na megdan novinarima, koji su ih pitali zašto Europska unija još uvijek ne ukida embargo na uvoz hrvatske svinjetine. Na to je Ciolos odgovorio kako Hrvatska prvo "mora dokazati da su svinje iz uzgoja odvojene od divljih". "Ako više ne cijepite svinje protiv svinjske kuge, to ne znači da rizik ne postoji", dodao je.
Iako je Jakovina kazao kako je Hrvatska još prije sedam godina napravila sve kako bi se uskladila s politikom EU-a po tom pitanju, dodavši da tu više nije riječ o pitanju sigurnosti hrane nego o trgovinskom i političkom pitanju, ispostavlja se kako se problem u pogledu izvoza nalazi u dugoj granici sa Srbijom i BIH, te u ispaši svinja na otvorenom.
Agencija je zadnjih godina bila najslabija karika
Pitaju li se poljoprivrednici, na tom je putu Agencija za plaćanja od osnutka početkom 2010. za Čobankovićeva mandata ostala najslabija karika. Čelnik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin zamjera joj slabo povlačenje europskog novca. A novoizabrani predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić prerigorozne pravilnike.
"Nigdje u našem okruženju se projekti nisu proučavali tako studiozno. Za malte ne zbog jednog zareza su se vraćali. Koliko sam upućen iz tih programa mi smo negdje oko 20% sredstava povukli, a ovo sve ostalo je vraćeno, odnosno propalo", kaže Brlošić.
Hrvatska će kaskati u europskom društvu
"Europa nije krojila pravila igre što treba seljak ispuniti. Na žalost, to su pisalo naši ljudi koji najvjerojatnije nisu imali od koga dobiti informaciju što bi to najprihvatljivije bilo i kako bi se to napisalo da seljak to najjednostavnije dobije", ističe Brlošić.
Zbog toga Brlošić i predviđa da će Hrvatska kaskati u europskom društvu, no kao i Latin vjeruje da će se i to s vremenom promijeniti. Nadaju se tome i svinjogojci, koji će još neko vrijeme pričekati "zeleno svjetlo" Bruxellesa i skidanje zabrane za izvoz hrvatske svinjetine na europsko tržište.